Rana procjena i podrška osobama s ADHD-om može uvelike olakšati život

04.01.2026.

19:52

Autor: Irena Košar/M.R./Dnevnik/HRT

Poremećaj hiperaktivnosti i deficita pažnje (ADHD) najčešće se veže uz djecu - gdje ih se nerijetko opisuje kao „živahnost“ ili „neposlušnost". No, posljednjih godina sve je više prisutan i kod odraslih koji se u borbi s ADHD-om sve više odlučuju potražiti stručnu pomoć.

Marko je imao 22 godine kada mu dijagnosticiran ADHD - poremećaj hiperaktivnosti i deficita pažnje.

- U razgovorima ja bih odlutao negdje, i ne bih pratio razgovor. I kad me netko nešto pita, ja ne bih znao odgovoriti. Kod čitanja knjiga i općenito kod slijeđenja uputa uvijek bi se nekako gubio. I onda me to jako frustriralo, jer nisam imao objašnjenje. Kad je došla dijagnoza ADHD-a, imao sam konačno nekakvo objašnjenje, opisao je svoje iskustvo Marko Ferek, predsjednik Udruge za razumijevanje ADHD-a 'Buđenje'.

Lei je ADHD dijagnosticiran u tridesetima.

- Vidjela sam da nešto ne funkcionira jer nakon edukacija za psihoterapeuta i uz sve alate koje sam imala i dalje sam podbacivala u nekim meni važnim životnim stvarima. Tada sam se javila kolegici koja radi dijagnostiku, a ona mi se nasmijala i rekla – ti ne znaš da imaš ADHD, ispričala je Lea Ivančić Žic Peša, logopedinja i psihoterapeutkinja.

I Marko i Lea svojim iskustvima pomažu drugima u borbi s ADHD-om. A prema dostupnim podacima - takvih je sve više.

- U zadnjih 10 godina, od 2015., bilo je zabilježeno oko 960 posjeta primarnoj zdravstvenoj zaštiti zbog dijagnoze ADHD-a, a 2024. taj je broj nešto viši od 1700, objasnila je Karmen Korda, socijalna pedagoginja pri Službi za mentalno zdravlje HZJZ-a.

Među kojima je sve više odraslih.

- Vrlo često takvi ljudi nisu bili prepoznati kao djeca s ADHD-om, jer su recimo bili izuzetno efikasni i vrlo inteligentni. I često je nedostatak pažnje zakamufliran tom inteligencijom, pojasnila je dr. sc. Snježana Sekušak Galešev, izvanredna profesorica psihologije Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Svešilišta u Zagrebu u mirovini.

- Mora biti strukturirana psihološka procjena. Kolege psiholozi koriste tzv. baterijske skupine testova koje su baš dizajnirane za dijagnostiku ADHD-a. To je vrlo detaljna analiza i temeljem toga zaključimo ispunjava li naše kriterije za dijagnozu ADHD-a, opisao je postupak dijagnoze prof. dr. sc. Saša Jevtović iz Klinike za psihijatriju i psihološku medicinu KBC-a Zagreb.

A sve je više i djece koja imaju neki od oblika ADHD-a - ističu u školama.

- Svaka nova generacija prvašića ima sve više hiperaktivne djece. Tako i u mojem razredu. Hiperaktivnost se najčešće manifestira kroz koncentraciju, nedostatak pažnje, rekla je Monika Studak, učiteljica RN, IV. OŠ Varaždin.

- Mislim da smo kao društvo sada više senzibilizirani za takve poteškoće, pa nam se i zbog toga roditelji i učitelji više javljaju, smatra dr. med. Tatjana Gadže Okić, spec. školske medicine NZJZ-a "Dr. Andrija Štampar".

Što je ključno, ističe, jer rana procjena i podrška osobama s ADHD-om može uvelike olakšati svakodnevni život.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!

Od istog autora