Samo jedno od 10 djece ima razvijenu motoriku

Samo jedno od desetero djece ima dobro razvijenu motoriku, rezultati su to posljednjih provedenih istraživanja. Djeca se sve manje kreću i igraju na otvorenom, sve ranije koriste mobitele-upozorava struka. Zbog svega toga- raste broj djece ima problem s prekomjernom tjelesnom težinom, ali i broj djece koja imaju problem s pravilnim držanjem i korištenjem sredstva za pisanje.

Skakanje, penjanje, igra u pijesku - prirodnu dječju igru u posljednjih nekoliko godina sve više zamjenjuju ekrani i višesatno sjedenje.

- Djeca se slabije kreću, nemaju razvijenu ravnotežu, koordinaciju, ne znaju skakati, ne znaju se penjati, a kamoli onda nešto drugo što je složenije, rekla je Martina Jelić, ravnateljica DV Vjeverica, Zagreb.

Zbog pretjeranog i sve ranijeg korištenja mobitela - mišići šake često ostaju nerazvijeni, upozoravaju i liječnici i učitelji.

- To se vidi kod precrtavanja crta, kod vezanja vezica, kod svakodnevnih aktivnosti koje djeca do sada nisu naučila, nisu se izvvještila, kod kopčanja gumbića. I to se onda vidi nažalost u školi, da ružno pišu, da sporo pišu i nažalost to su neki od razloga zbog kojih se i odgađa upis djece u prvi razred, rekla je Nina Petričević, spec. školske medicine NZJZ „Dr. Andrija Štampar“.

- Recimo brojke, bilo što, ravnu crtu povući, raditi sa škarama, općenito savinuti papir. Sve ondje gdje bi trebalo raditi s rukama imamo sve većih i većih problema, istaknula je Ivančica Tajsl, učiteljica RN, OŠ Trnjanska, Zagreb.

Izazovno je i na satovima tjelesne i zdravstvene kulture - na kojima sve više djece ima problem s izvođenjem osnovnih vježbi.

- Primanju i hvatanju lopte, najizraženije što ja vidim je u nekakvoj bazičnoj izdržljivosti, koja se svodi na trčanja i ustrajnosti u takvim aktivnostima, primijetio je Nevesin Vusić, učitelj tjelesne i zdravstvene kulture, IV. OŠ Varaždin.

- Sve više djece provodi vrijeme pred ekranima i u drugim pasivnim sjedećim aktivnostima, što naravno oduzima vrijeme za slobodnu igru, za pokret, što sve utječe na razvoj motorike, naglasila je Tea Mihalić, psihologinja, IV. OŠ Varaždin.

I zato struka savjetuje - s djecom treba raditi i poticati ih na kretanje.

- Nismo svi ni za lopte, niti za nekakve komplicirane sportove s reketima, ali svatko do nas može voziti bicikl, slobodno kretanje, pješačenje, kazao je Tomislav Busch, učitelj tjelesne i zdravstvene kulture, OŠ Jure Kaštelana, Zagreb.

- Pokret nam treba biti nekako u fokusu, u centru, jer je to temelj zdravlja, cjelovitog razvoja djece i djetetu daje jednu kvalitetu života, istaknuo je Vilko Petrić, dekan Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.

Prvi korak u tome je, slažu se svi - micanje od ekrana.