Doktor Čivljak: Gripa se ušuljala, ali COVID ne posustaje

Jesenski porast broja respiratornih infekcija ponovno otvara pitanje vraća li se COVID. O aktualnoj situaciji u Hrvatskoj, novim varijantama virusa i razlikama između gripe, prehlade i COVID-a govorio je gost emisije "Dobro jutro, Hrvatska" doktor Rok Čivljak, pročelnik Zavoda za akutne respiratorne infekcije Klinike „Dr. Fran Mihaljević“.

U sezoni gripe sve je češća pojava koronavirusa.

- Ovaj se tjedan ušuljala gripa, ali već nekoliko tjedana, u biti, koronavirus je prisutan cijele godine, ali od kraja ljeta polako se povećava broj i pregleda u našoj klinici i hospitaliziranih bolesnika. Tako da trenutačno, što se tiče težih oblika koji zahtijevaju hospitalizaciju, ipak ima više COVID-a nego gripe, rekao je Čivljak.

Uspoređujući podatke, prošla jesen bila je teža, odnosno odrađivalo se više testiranja.

- Ja mislim da su ljudi nekako naučili živjeti s COVID-om, ali kao posljedica toga manje ih se testira na COVID, manje se o njemu razmišlja. Ono što čujem od prijatelja u svojoj okolini, katkad su ljudi i svjesni da imaju COVID, recimo ako se jedan član obitelji testira i dokaže se COVID, ostali sa sličnim simptomima pretpostavljaju da i oni imaju COVID pa se ne testiraju, kazao je Čivljak.

Što ovisi o stvarnoj incidenciji bolesti, ali ovisi i o broju testiranja.

Hospitalizirane su sve osobe koje imaju neki čimbenik rizika, kod kojih postoji mogućnost razvoja teške bolesti ili određene komplikacije. Najčešći razlozi za hospitalizaciju su razvoj otežanog disanja, pad kisika u krvi, što zahtijeva terapiju kisikom.

- Mi redovito posljednjih godina vrlo rijetko vidimo osobe mlađe od 65 godina. Radi se uglavnom o onima starijim od 65 koji imaju jednu, a neki i više kroničnih stanja, kroničnih bolesti. Rijetko se teži oblici COVID-a viđaju kod osoba mlađih od 65, ali oni redovito imaju neke teže pridružene bolesti. To su maligni bolesnici, bolesnici s kroničnom bolešću pluća, na kemoterapiji, transplantirani bolesnici, srčani bolesnici i dijabetičari, naveo je.

Slični simptomi, različiti virusi

Ako se ne testiramo, teško ćemo znati razliku između gripe, prehlade i COVID-a.

- Teško je znati razliku bez testiranja jer i prehladu uzrokuje više virusa, to nije bolest uzrokovana samo jednim virusom. Za gripu znamo da je uzrokuje virus gripe, ali i njih ima mnogo tipova i podtipova. Za njih je karakteristično da svi počnu naglo, s respiratornim simptomima, hunjavicom, grloboljom, kašljem, pri čemu se jedino prehlada definira kao blaži tip bolesti, objasnio je. 

Kaže da je uobičajena povišena tjelesna temperatura, nema vrućice ni velike slabosti.

- To je samo hunjavica, blaža grlobolja s kojom ljudi obično nastave raditi jer ih bolest toliko ne obuzme da bi bili radno nesposobni, da ne bi išli u školu ili da ne bi išli na posao, onda mi to definiramo kao prehladu, dodao je.

No, i virusi gripe i COVID-a mogu uzrokovati blage oblike bolesti koji onda nalikuju na prehladu.

- Tako da sve to može biti od blagih do izrazito teških bolesti, pri čemu ipak COVID i gripa mogu uzrokovati teške bolesti, najčešće ako se razvije upala pluća ili zatezanje disanja, nesposobnost disanja, koji onda zahtijevaju ne samo hospitalizaciju nego katkad i primanje u jedinicu intenzivnog liječenja, katkad i liječenje na respiratoru, što su neke krajnje forme liječenja kod onih najtežih bolesnika, dodao je Čivljak. 

Prije je bilo potrebno nakon pozitivnog testa na COVID ići u izolaciju, ali više nije tako. Čivljak smatra da nije dobro ni pretjerivati s restriktivnim mjerama, ali nije dobro ni podcjenjivati simptome bolesti.

- Najčešće se sugerira ljudima da procijene, neće biti u izolaciji jer mi nemamo neki specifični test koji se rutinski izvodi da bi odredio kad čovjek prestaje biti zarazan za okolinu. To se procjenjuje na osnovi simptoma. Ako padne vrućica, onda je to jedan od prvih znakova da bolest polako prolazi, ali ako osobi i dva, tri, četiri dana nakon početka bolesti, kad postane afebrilan i nema više vrućicu, još curi nos ili kašlje, onda je uputno tim osobama reći da ne idu među ljude. U slučaju da takva osoba mora nešto obaviti, bilo bi dobro da barem nosi masku. 

Cijeli razgovor pogledajte u nastavku: