Hitna ove godine zabilježila 14 ugriza otrovnih zmija i više od 2.600 uboda insekata

05.07.2026.

19:51

Autor: Ruža Ištuk/E.D./Dnevnik/HRT

Hitna ove godine zabilježila 14 ugriza otrovnih zmija i više od 2.600 uboda insekata

S toplijim vremenom sve više boravimo u prirodi, ali raste i opasnost od ugriza zmija, krpelja, pauka i drugih člankonožaca. Koliko su ti susreti zapravo česti? Podaci Hitne medicinske službe za 2026. godinu pokazuju da je zabilježeno 14 ugriza otrovnih zmija, jedan ugriz otrovnog pauka te deset ugriza neotrovnih zmija i guštera. Istodobno su liječnici intervenirali čak 2.667 puta zbog ugriza i uboda neotrovnih insekata i drugih člankonožaca, među kojima su i krpelji.

U bolnici u Gospiću u posljednjih 15 dana hospitalizirali su troje ljudi zbog ugriza zmije.

- Radi se o dvije ženske osobe i jednoj muškoj osobi, svi su boravili u JIL-u tijekom dva do tri dana, također imamo veliki ubod krpelja pa čak u zadnja dva tjedna i sedam, osam, a imali smo i jedan teški oblik sepse uslijed legionarske bolesti kod jednog pacijenta, kaže mr. sc. Sandra Čubelić, dr. med. ravnateljica Opće bolnice Gospić.

U KBC-u Split, kažu nam, manje je hospitaliziranih nego što je to uobičajeno. Protuotrova imaju dovoljno.

- Ove godine su bila samo dva ugriza zmije jedan s Brača, jedan iz okolice Imotskog, srednje teške kliničke slike. Više se ne preporučuje podvezivanje iznad mjesta ugriza nego se samo imobilizira ako je ugriz u nogu ili ruku onda treba imobilizirati taj ekstremitet, rekao je prof. dr. sc. Dragan Ledina, dr. med. specijalist infektolog, Klinika za infektologiju KBC Split.

Krpelji su manja prijetnja tijekom velikih vrućina.

- Kad su ovako izrazito visoke temperature oko trideset stupnjeva onda se ta aktivnost nešto smanjuje, bilo tko da nam je blizu može uskočiti tako da se u slučaju ugriza uzme pinceta i upotrijebi se antiseptik i ako se taj krpelj već prihvatio, već prikvačio za kožu onda se lagano pincetom izvadi bez ikakvog premazivanja samo uz primjenu antiseptika, izjavila je pim. dr. sc. Iva Pem Novosel, dr. med., voditeljica Odjela za zoonoze, emergentne i crijevne zarazne bolesti HZJZ-a.

U slučaju promjena na koži i drugih simptoma poput glavobolje i temperature treba potražiti liječničku pomoć. Zbog ugriza zaraznih krpelja u HZJZ-u ove godine imaju prijavljeno 159 slučajeva lajmske bolesti i osam slučajeva krpeljnog meningoencefalitisa.

- Sve te osobe se protiv krpeljnog meningoencefalitisa mogu cijepiti. Trebaju primiti tri doze ukupno za zaštitu. Preporučuje se cijepljenje osobama kao što su naravno rekreativci, ali oni koji su profesionalno izloženi, a to su šumari pa recimo vojnici pa planinari, turisti koji idu u takve krajeve, kazala je Pem Novosel.

Uz nošenje zaštitne odjeće, nakon boravka u prirodi obvezno pregledajte tijelo. Krpelji se najčešće pričvršćuju na pazuhe, prepone, područje oko pupka i pregibe iza koljena. Što se prije krpelj ukloni, to je manja vjerojatnost prijenosa uzročnika bolesti.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!

Od istog autora