Hrvatska posljednja članica EU-a koja nema reguliranu profesiju medicinski fizičar

Medicinski fizičari donose planove zračenja, kontroliraju uređaje i predlažu nove tehnike, a osim u dijagnostičkoj i intervencijskoj radiologiji, već su desetljećima prisutni u području radioterapije, nuklearne medicine i zaštite od zračenja. Iako su prijeko potrebni u zdravstvenom sustavu, specijalističko obrazovanje u Hrvatskoj ne postoji i posljednja smo članica EU-a koja nema reguliranu profesiju 'medicinski fizičar'.

Kroje planove zračenja, kirurški su precizni, no oni su ljudi za koje mnogi ne znaju - medicinski fizičari. U KBC-u Split ih je sedam.

- Ovdje smo trenutačno na onkologiji, radioterapija je naš posao i naš zadatak, planiranje, kontrola kvalitete i kontrola procesa u radioterapiji. Medicinskih fizičara imamo još i na nuklearnoj medicini gdje se koriste radioaktivni izotopi i na radiologiji, dijagnostičko-intervencijskoj gdje se koriste rengenski uređaji, objašnjava njihovu ulogu Dario Hrepić, mag. educ. phys., voditelj Odjela medicinske fizike u KBC-u Split.

Specijalisti su bez specijalizacije. U Hrvatskoj ih je 70, a s dolaskom novih uređaja, trebat će ih i više.

- Ono što je naš najveći problem u ovom trenutku je nepostojanje specijalizacije, a korijen toga je činjenica da medicinska fizika u Hrvatskoj još nije regulirana kao jedna od zdravstvenih djelatnosti. Ne postoji formalni specijalistički ispit kojim bi se provjeravali znanje i kompetencije tih fizičara koji sudjeluju u zdravstvu, upozorava doc. dr. sc. Hrvoje Hršak, mag. fizike., predsjednik Hrvatskog društva za medicinsku fiziku.

Iako imaju podršku ravnatelja, dekana, onkologa, ona iz Ministarstva zdravstva nedostaje.

Bez njih se, kaže profesor Stjepko Pleština, ne može raditi.

- Cijeli niz dijagnostičkih i terapijskih postupaka pogotovo u onkologiji nije provediv, bez njih se ne može. To što imamo, čuvamo kao kaplju rose na dlanu i nadolazeće uče oni koji su stekli znanje i iskustvo radeći nizom godina. Dakle, zamijenili smo institucionalno školovanje školovanjem u ustanovi tijekom rada, kaže prof. dr. sc. Stjepko Pleština, dr. med., predstojnik Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb.

Posla je sve više, oprema je suvremenija, postupci zahtjevniji

- Raste pritisak iznutra, među medicinskim fizičarima jer se od nas očekuje da radimo sve više sa sve kompliciranijim tehnologijama, a još nismo riješili pitanje formalne edukacije medicinskih fizičara. Ništa mi tu ne trebamo izmišljati, trebamo samo primijeniti standarde koji već postoje u EU-u, smatra doc. dr. sc. Hrvoje Hršak.

Zakon o djelatnosti medicinske fizike i pravilnik o specijalističkom usavršavanju sve je što trebaju.

Hoće li to i dobiti, iz Ministarstva zdravstva nisu nam odgovorili.