Kako se može prevenirati burnout?

Ako ste u stanju emocionalne, fizičke i mentalne iscrpljenosti, a izloženi ste dugotrajnom i prekomjernom stresu, vrlo je vjerojatno da doživljavate burnout. Najčešće je to povezano s poslom, ali može biti i rezultat drugih životnih situacija. 

Burnout nije samo “umor”

Osjećaj da više nemate energije, ravnodušnost, distanca prema poslu ili ljudima i sve to popraćeno osjećajem da više nemate smisla ili vrijednosti, to je samo ukratko opis ovog opasnog stanja.

Iako je dugo bio podcijenjen ili čak pogrešno shvaćen, danas znamo da burnout nije samo “umor”, on ima ozbiljne fizičke i psihičke posljedice. O tome je u podcastu PSIHOLOGiJA na radio Sljemenu govorio doktor znanosti biologije i praktičar tjelesno orijentirane terapije Krunoslav Nujić, autor knjige “Burnout, priča o nama", koji je kroz vlastito iskustvo dvostrukog burnouta prošao ono što mnogi danas tek pokušavaju razumjeti.

- Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, na svjetskoj razini, kad to prenesemo na Hrvatsku, godišnje od posljedica stresa i burnouta premine oko 1000 ljudi, upozorava Nujić.

- To je ogroman broj. Stres može uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme: neurološke, kardiovaskularne, onkološke, pa čak i depresiju. A burnout je vrlo često posljedica kroničnog stresa, dodao je.

Problem je, kaže, što mnogi ljudi unatoč svemu ostaju u lošim okolnostima.

- Traže razloge zašto ne promijeniti ništa. Trude se da ostanu u lošem, kao da traže alibi za to što ne biraju sebe. A burnout je jasan znak da život koji vodimo nije dobar. I zato uvijek pitam - kako sebe vidite za tri godine ako nastavite istim putem? Ako ide nizbrdo, neće se samo od sebe popraviti. Morate nešto promijeniti. Jer, što vam vrijedi stan i kredit ako vas više nema?, poručio je. 

Prevencija počinje od nas samih

Može li se burnout spriječiti i kako? Nujić odgovara - To je najvažnije pitanje i to je tema o kojoj možemo jako puno pričati zato što tu ima nekoliko segmenata.

- Odgovor nije jednostavan, ali postoje konkretni koraci. Postoji ono što može napraviti pojedinac, ali i ono što može i što bi trebala napraviti korporacija, istaknuo je. 

Za početak, važno je osvijestiti kako radimo.

- Ljudi često cijeli dan provedu u tom nekom blagom, tinjajućem stresu koji ih polako troši. Nije problem ako stres poraste pa ga spustimo, to smo evolucijski naučeni. Problem je kad nema spuštanja, kad stres traje satima. Zato je važno tijekom dana raditi male pause bilo to duboko disanje, kratka šetnja, meditacija, naglasio je.

Takve mikro-pauze spašavaju zdravlje.

Osim na poslu, važna je i kvaliteta vremena izvan radnog mjesta.

- Vježbanje, boravak u prirodi, sport, partnerski odnosi, sve što vas opušta pomaže da se stres otpusti, rekao je Nujić.

Što mogu napraviti tvrtke, korporacije?

Međutim, odgovornost nije samo na pojedincu. Nujić upozorava da i poslodavci imaju važnu ulogu.

- Organizacije moraju ulagati u edukacije, da bi ljudi znali kako se nositi sa stresom. I najvažnije, moraju otvoreno komunicirati o ovim temama. Često se o burnoutu ne govori, a to je najveća greška. Potrebni su sastanci, razgovori, prostor za dijeljenje i razumijevanje, kazao je. 

Burnout nije kraj, ali je upozorenje, znak da nešto treba promijeniti.

Nema te karijere, tog posla, ni tog stana koji vrijede više od vašeg zdravlja i života.