Koliko ljudi u Europi si ne može priuštiti zdravu prehranu

26.09.2024.

08:34

Autor: M.M./HRT/Pixsell

Koliko ljudi u Europi si ne može priuštiti zdravu prehranu
Koliko ljudi u Europi si ne može priuštiti zdravu prehranu
Foto: Ilustracija / Shutterstock

Većina ljudi hrani se nezdravo. Prerađene namirnice, masti i šećer uzrokuju pretilost i druge bolesti. Stoga je zdrava prehrana sve veći izazov današnjice. No zdrave namirnice često su znatno skuplje i mnogi si ih ne mogu priuštiti.

Prema podacima Svjetske banke Rumunjska je prva na popisu rangiranih zemalja prema tome koliki dio stanovništva si ne može priuštiti zdrave obroke u jednom danu.

Naime, u 2022. godini čak 56 posto ukupne populacije u Rumunjskoj nije si moglo priuštiti zdravu prehranu.

Slijede Sjeverna Makedonija, Grčka i Slovačka.

U Hrvatskoj si 14 posto ljudi nije moglo priuštiti zdravu prehranu.

Koliko ljudi u Europi si ne može priuštiti zdravu prehranu

Hrvatska bilježi rast prekomjerne tjelesne mase i debljine kod djece, pokazalo je najnovije istraživanje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Unicefa. 

Svako treće dijete od osam godina ima problem s prekomjernom tjelesnom težinom, zbog čega je Hrvatska na neslavnom 5. mjestu u Europskoj uniji. 

Rezultati su pokazali i da djeca školske dobi imaju lošije prehrambene navike od one predškolske dobi. Neke se navike kod djece mijenjaju nabolje, no neke loše i dalje su prisutne.

Debljina povezana s 200 drugih bolesti


Debljina je posebna kronična nezarazna bolest, no i čimbenik rizika za razvoj drugih nezaraznih bolesti poput šećerne bolesti tipa 2, kardiovaskularnih bolesti i nekih sijela tumora.

Prema izvješću Svjetske federacije za debljinu u 2019. godini ekonomski utjecaj prekomjerne tjelesne mase i debljine za Hrvatsku procijenjen je na 1,68 milijardi dolara. Do 2030. predviđeno je da će se povećati na 2,56 milijardi dolara, dok će se do 2060. popeti na 7,7 milijardi dolara.

Svjetski atlas debljine predviđa da će u Hrvatskoj do 2030. s debljinom živjeti gotovo milijun ljudi, dakle gotovo svaka treća žena i svaki treći muškarac.

Projekcije govore i da će do 2030., uz Tursku i Mađarsku, upravo u Hrvatskoj živjeti najviše djece s debljinom u Europi. Ako se ništa ne poduzme, za sve tri zemlje predviđeno je da će imati 19 posto djece, u dobi od 5 do 19 godina, s debljinom.

Zato, Akcijski plan predviđa konkretne mjere i aktivnosti usmjerene prema svim životnim razdobljima kao što su promicanje zdrave prehrane i tjelesne aktivnosti, praćenje uhranjenosti, podršku i liječenje.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!