Markotić: Nitko nije mogao zamisliti tolike razmjere pandemije COVID-a

Prije četiri godine na današnji dan Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je pandemiju. Reporter Krešimir Volarević jutros se javio iz Klinike za infektivne bolesti "dr. Fran Mihaljević" istaknuvši kako je ovo uključenje bez doze straha i nervoze jer je priča s COVID-om, odnosno pandemijom koronavirusa iza nas. Ravnateljica Klinike "Dr.Fran Mihaljević", prof.dr.sc. Alemka Markotić, prisjetila se onih prvih dana pandemije kad su vijesti tek počele dolaziti iz Kine.

- Te prve snimke su upozoravale, doista su bile nešto što ljude koji se bave infektologijom i virusima upozorava da se nešto ozbiljno događa. I mi smo se odmah počeli pripremati nekoliko dana nakon što smo vidjeli tu situaciju znajući da se virusi danas šire jako brzo po cijelom svijetu. Ono što nitko u svijetu od stručnjaka, i to svi priznaju, nije mogao zamisliti da će ovakve razmjere dobiti i da će ovoliko dugo trajati, kazala je prof. dr. sc. Alemka Markotić.

Dodala je da su prijašnje pandemije poput velikih boginja i kolere trajale stotinama godina, te da je COVID prema tome bio kratkog vijeka, iako nam se svima činilo da je trajao puno duže. Na zdravstvenim djelatnicima bio je posebno težak zadatak.

- Mi smo klinika za infektivne bolesti, dakle trenirani smo za to da se suočavamo i s najopasnijim bolestima i mi kontinuirano kroz kliniku kroz društvo za biosigurnost i biozaštitu, kroz različite druge aktivnosti smo trenirali naše ljude za najopasnije situacije. Oni su već bili jako dobro pripremljeni, međutim onda smo se jako brzo organizirali, započeli trening, edukaciju svih ostalih zdravstvenih djelatnika koliko je bilo dostupno, istaknula je.

Gotovo dvije godine ravnateljica Markotić bila je medijski eksponirana osoba. Koliko ju je to ometalo u poslu?

- Pa bilo je svega, to je sve dio života. Dio posla liječnika je i komunikacija i infektologija kao struka mora na jedan način računati na taj dio. Istina, nismo baš trenirani. Međutim, morate onda posložiti sve svoje znanje i vještine koje imate i pokušati pomoći ljudima maksimalno. Što se tiče posla, pokušala sam i ovdje dati svoj maksimum, ali ono što je bitno reći je da ova klinika ne stoji na jednoj osobi nego na cijelom timu ljudi, na svim djelatnicima koji su na najbolji mogući način odgovorili na ovu ugrozu, naglasila je Markotić.

Reporter Volarević istaknuo je kako su svi danas opušteniji u klinici jer je priča s pandemijom i službeno završena te je upitao da se vratimo u to vrijeme bi li se nešto drukčije napravilo.

- Puno toga se u početku nije znalo, ali su se koncepti, principi, glavne smjernice znale i one su se kroz cijelu povijest epidemiologije. Naravno, danas da brojni stručnjaci i znanstvenici razgovaraju o tome što smo mogli i trebali bolje, na koji način bismo sljedeće pandemije svladavali, i u tom smislu brojne međunarodne institucije su osnovale neke svoje agencije koje imaju zadatak da iskoriste ovo znanje i pripreme se za nekakvu sličnu ugrozu na bolji način, napomenula je.

Svaka kriza ipak donese i nešto dobro. Što bismo mogli reći da je to za COVID?

- Krizu ljudi mogu iskoristiti u najboljem smislu da naprave iskorak naprijed, da se izbore na pozitivan način s njom ili da budu destruktivni, u strahu , jednostavno ne čine ništa, sakriju se, pokriju se po glavi i tvrde - nema toga. Međutim, stekli smo jedno ogromno znanje i iskustvo, poručila je.

Otkrila je kako napreduje obnova te da će danas premijer Andrej Plenković s ministrima Vilijem Berošem i Brankom Bačićem obići kliniku.

- Mi smo završili prvu fazu gradnje koja je dobrim dijelom trajala i tijekom COVID-a. Vidjelo se koje je značenje Klinike za infektivne bolesti i mi već sad kroz novu opremu, 3 Tesla magnet, modularnu bolnicu, novu dnevnu bolnicu, novu patologiju za obdukciju najtežih smrtnih ishoda, bolesnika sa smrtnim ishodima, imamo potpuno novu infrastrukturu i pružamo našim bolesnicima i pružit ćemo novi tretman. A isto tako, kroz ovih uloženih 25 milijuna i novih 100 milijuna za novu zaraznu bolnicu, mislim da ćemo za nekoliko godina biti infektologija 21. stoljeća i primjer cijeloj Europi, zaključila je Markotić.