Europski tjedan mentalnog zdravlja: 'Mladi i djeca su pod velikim izazovom'

Europski je tjedan mentalnog zdravlja. Ove godine glavna je tema "Bolje zajedno: Zajedničko stvaranje budućnosti mentalnog zdravlja". Različitim aktivnostima obilježava se i u Hrvatskoj pa je tako danas predstavljen pojmovnik koji bi trebao pomoći da se termini vezani za mentalno zdravlje pravilno shvaćaju i upotrebljavaju u javnom prostoru.

HTV-ova novinarka Ruža Ištuk razgovarala je s dr. sc. Ljiljanom Muslić, kliničkom psihologinjom, te prof. dr. sc. Natašom Jokić-Begić, kliničkom psihologinjom.

- Pojmovnik je predstavljen, ono što se moglo čuti od brojnih stručnjaka su oduševljenje i riječi pohvale. Glavno pitanje na pojmovniku je "Znate li što je mentalno zdravlje?" Mi ćemo odgovor na to pitanje potražiti od urednice pojmovnika, kazala je reporterka Ruža Ištuk.

- Prvo bih htjela reći da je mentalno zdravlje mnogo više od imanja poteškoća mentalnog zdravlja ili mentalnih poremećaja i bolesti. Krećemo najčešće s onim što kaže Svjetska zdravstvena organizacija, definicija koju često ponavljamo, a to je da je mentalno zdravlje potencijal, rekla je. 

Dodaje da je ono zapravo stanje dobrobiti u koje onda možemo ulagati, usavršavati, u koje možemo širiti potencijal kako bi se što bolje nosili sa svakodnevicom, kako bi što produktivniji bili na svojim radnim mjestima u svojoj zajednici i imali što bolje odnose.

Ljudi često ne razmišljaju o tome koliko potencijala imaju

Kazala je kako ljudi često ne razmišljaju o tome koliko potencijala imaju.

- To je iz ove moje stručne perspektive kad s ljudima zapravo razgovaram, da često nisu svjesni svih potencijala koji ih imaju, a to se zapravo dogodi u nekim situacijama osobnih kriza, emocionalne preopterećenosti, posebno neugodnim emocijama kada ljudi imaju osjećaj da ne mogu iz toga izaći i ne mogu vidjeti što im se nudi i unutar njih samih i u njihovom okruženju kao izvor podrške, kao izvor snage, pojašnjava.

Ističe kako je ideja pojmovnika bila da pošalje optimističnu poruku o tome što je mentalno zdravlje i na koji način možemo naći izvore podrške za ulaganje i svakodnevnu brigu o vlastitom mentalnom zdravlju. 

Ideja je također da pošalje poruke o tome što su neki drugi pojmovi koje često poistovjećujemo ili ih spominjemo kad je u pitanju mentalno zdravlje.

- Imamo običaj da tiskamo u manjem broju primjeraka, ali uvijek stavljamo svoje materijale dostupnima na našim mrežnim stranicama i društvenim mrežama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i nacionalnog programa promicanja zdravlja "Živjeti zdravo", tako da će on biti dostupan svima, kazala je Ljiljana Muslić.

Kakvo je stanje u Hrvatskoj?

Nataša Jokić-Begić ističe kako je mentalno zdravlje mladih i djece pod velikim izazovom.

- Ono što bih voljela napomenuti je da u ovom pojmovniku mentalnog zdravlja imamo dvije dimenzije. Jedna je mentalno zdravlje, ali s druge strane su mentalni poremećaji i rizici za mentalno zdravlje, kazala je.

Dodaje da moramo biti svjesni da živimo u vremenu koje je zahtjevno i koje nosi puno rizika. 

Živimo u vremenu koje je zahtjevno i nosi puno rizika

- Pogledajte samo vrijeme u kojem živimo, puno ratova, puno promjena, puno stresova. Oni ljudi koji su manje otporni na takve rizike zapravo mogu trpjeti posljedice toga ako ne angažiraju ove alate o kojima smo već čuli, alate da se poboljšaju mentalno zdravlje, kazala je Jokić-Begić.

- Zdravlje djece i mladih je posebno ugroženo. Svjetska zdravstvena organizacija već od 2010. upozorava na tzv. problem 20-20. Želim reći da 20 % djece i mladih ima psihičku teškoću, ali samo 20 % djece i mladih prima neku psihološku pomoć. Toga moramo biti svjesni kao društvo i moramo upravo angažirati sve moguće oblike pružanja socijalne podrške, ali i učenja djece i mladih kako da sami sebe reguliraju u ovom vremenu koje je, kao što smo rekli, zahtjevno.

Također, kako da reguliraju svoja emocionalna stanja, kako da sami sebi pomognu, kako da prepoznaju kada je neko emocionalno stanje ili neko njihovo ponašanje prešlo neku kritičnu granicu, kako da se jave za pomoć i kako da destigmatiziramo potrebu za javljanje za psihološku pomoć, rekla je Jokić-Begić.