Mentalno zdravlje na radnom mjestu

 Prekomjerno radno opterećenje, nedostatak kontrole i loša komunikacija glavni su psihosocijalni rizici narušavanja mentalne dobrobiti, istaknuto je u četvrtak na konferenciji "Zajedno za mentalno zdravlje na radnom mjestu" u organizaciji Matice hrvatskih sindikata (MHS).

Konferencija je održana pod pokroviteljstvom Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA) u sklopu Kampanje za zdrava mjesta rada. Kampanjom se promiče prevencija rizika pravilnom procjenom i upravljanjem i zagovaraju rješenja koja bi svima omogućila da rade u okruženju koja pridonose mentalnoj dobrobiti.

Prioriteti su joj procjena i upravljanje psihosocijalnim rizicima, posebice u zdravstvu i socijalnoj skrbi, maltretiranje, seksualno uznemiravanje i nasilje, fizički rizici i mentalno zdravlje, podrška mentalnom zdravlju na radu. Upozoreno je da čak 29 posto radnika EU pati od stresa, tjeskobe ili depresije koji su uzrokovani ili pogoršani poslom.

Predsjednica Matice hrvatskih sindikata Sanja Šprem upozorila je kako su stres i izgaranje na poslu rezultat obavezne stalne dostupnosti i brisanja granica između radnog i slobodnog vremena.

- Razvoj digitalne tehnologije povećava psihosocijalne rizike na radnom mjestu i oni su povezani s nasiljem na radnom mjestu. Nedostatak radne snage stavlja radnike pod sve veći pritisak i krajnje je vrijeme da se radnici zaštite, poručila je.

Istraživanje: 44 posto radnika u EU izjavilo da su izloženi prevelikom radom opterećenju

Govoreći o ciljevima kampanje Marina Prelec iz Uprave za rad i zaštitu na radu Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike naglasila je važnost podizanja svijesti o učinku dobrog radnog okruženja na mentalno zdravlje i dobrobit te procjene, prevencije i upravljanja psihosocijalnim rizicima. Prema istraživanju OSH Pulse za 2025. godinu 44 posto radnika u EU izjavilo je da su izloženi velikom vremenskom pritisku ili prevelikom radom opterećenju, 37 posto radnika osjeća opći umor.

Vezano za psihosocijalne rizike u zdravstvu, Nataša Matejaš Brlić (Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara i tehničara) istaknula je da psihosocijalni rizici nisu osobni problem, već sustavni izazov zdravstva te da ulaganje u humane uvjete rada nije trošak, nego najbolja investicija u kvalitetu zdravstvene zaštite.

- Rad nedjeljom, blagdanima i vikendima dovodi do stanja u kojem se osobni život radnika nalazi u potpunom neskladu s ritmom ostatka obitelji i društva. Suočeni su sa socijalnom izolacijom i osjećajem nepravde i moralnog tereta. Poseban problem je noćni rad koji uzrokuje kroničan nedostatak sna što negativno utječe na kardiovaskularni, gastrointestinalni i imunološki sustav, navela je.

O psihološkoj klimi i sindromu sagorijevanja na poslu kod državnih službenika govorila je Barbara Raguž Pečur iz Službe za medicinu rada i sporta, prevenciju invalidnosti i psihosocijalne rizike na radnom mjestu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, upozorivši kako o njima vlada predrasuda da su preplaćeni uhljebi koji su nečiji rođaci i ništa ne rade.

- No, oni su suočeni s visokim administrativnim zahtjevima, ograničenim resursima, učestalim promjenama zakonskih i proceduralnih okvira i očekivanjima različitih interesnih skupina. 'Burnout' ili izgaranje na poslu rezultat je dugotrajne izloženosti stresu na radnom mjestu koji se razvija postupno i može izazvati trajne posljedice za zdravlje, dodala je. 

Predsjednica Sindikata Znanje Nada Lovrić govoreći o mentalnom zdravlju nastavnika poručila je kako, iako statistički bilježe manji stres, pate od tihe emocionalne iscrpljenosti te da profesionalnu psihološku podršku dobivaju znatno manje od kolega u EU. Napomenula je kako je Europska komisija stavila dobrobit nastavnika u vrh prioriteta kako bi spriječila odljev kadra.