Hrstić i Samaržija o plućnim transplantacijama: "Emotivan proces"

O programu transplantacije pluća u Dnevniku HTV-a govorili su ministrica zdravstva Irena Hrstić i akademik Miroslav Samaržija, predstojnik Klinike za plućne bolesti Jordanovac KBC Zagreb.

Akademik Samaržija istaknuo je kako se transplantacijska medicina u posljednjih 25 godina silno promijenila. 

- Prije 25 godina kad smo kretali, mi sami nismo vjerovali da ćemo razviti program u skoroj budućnosti. Da ne mislite da je Hrvatska loša u tome - cijela Europa je tada kretala, kazao je.

Emotivan proces

Akademik je pojasnio koliko je cijeli transplantacijski program emotivan.

- Cijeli transplantacijski program je jako emotivan. I za nas koji ga radimo, a još više za obitelji. Tu je iz filozofskog aspekta gledanja, jako teško protumačiti te emocije. Radi se o dva različita subjekta koji se ne poznaju, o ljudima koji spašavaju nečiji tuđi život, ne znajući jedni druge. Mi smo posrednici koji moraju razumjeti obje strane. Izuzetno cijenimo i obitelji i same donore, jednako tako i pacijente. Kad se to konačno uspije sve zajedno posložiti, pred nama su desetljeća održavanja transplantiranog organa u odličnoj kondiciji, rekao je i dodao je kako je cilj višedesetljetan kvalitetan život.

Ministrica Hrstić je naglasila važnost međunarodne suradnje.

- Najveći zamah u donorstvu bilo je kada je Hrvatska ušla u Eurotransplant 2007. godine. Dokaz je koliko međusobna komunikacija zemalja i ujednačeni standardi znače. To se primjenjuje i u Njemačkoj, Francuskoj, i u Hrvatskoj. Sada Hrvatska prati ritam bilo koje zapadne zemlje, kazala je.

O složenosti transplantacije 

O složenosti transplantacije pluća Samaržija je rekao da je riječ o izuzetno kompleksnom zahvatu, jer se radi o dva velika organa koji nisu sterilni, puni su bakterija i izuzetno su imunogeni.

Naglasio je da u svakoj transplantaciji sudjeluje više od stotinu ljudi i da je potrebno u vrlo kratkom vremenu koordinirati timove u Hrvatskoj i u drugim centrima kako bi organ stigao do pacijenta kojem najbolje odgovara.

Ministrica Hrstić podsjetila je na obnovu KBC-a Zagreb, vrijednu 350 milijuna eura, te potvrdila da plan završetka radova do 2027. godine stoji.

- Recentno smo u KBC-u Zagreb pustili nove linearne akceleratore. Veselimo se što će Klinika za pulmologiju uskoro useliti u nove uređene prostore na Jordanovcu, kazala je.

Samaržija je istaknuo da se radi ne samo o obnovi, nego o izgradnji novih zgrada i prostora za pacijente i djelatnike.

- Ja još nisam vidio tako komforan prostor za pacijente. Bilo da su transplantirani, s teškim pneumonijama ili s karcinomom, riječ je o jako vulnerabilnim i osjetljivim kategorijama ljudi. Ovo je izuzetno visoka kvaliteta, i jedva čekamo formalno useljenje i otvaranje klinike, kazao je.

U razgovoru se osvrnulo i na ranu detekciju karcinoma pluća.

Nacionalni probir za rak pluća

Ministrica Hrstić pojasnila je da nacionalni probiri omogućuju otkrivanje bolesti u ranoj fazi, kada je izlječivija.

- Ono što je rano otkriveno ima najveću šansu za izlječenje. Pozivam pacijente da se odazovu preventivnim programima jer to je izuzetno učinkovito, rekla je Hrstić.

Akademik Samaržija istaknuo je da je karcinom pluća i dalje najsmrtonosniji oblik raka u Hrvatskoj, ali da rani probir značajno povećava šansu za izlječenje.

- Rani probir tri puta povećava vjerojatnost da se karcinom nađe u fazi kada je izlječiv. Po prvi puta govorimo o postotku izlječenja, a ne samo o produženju života. To je ogromna razlika, rekao je.