Melanom prijeti, dermatologa nedostaje, liste čekanja sve duže

Samo jedna opeklina od sunca do 14. godine povećava rizik od razvoja melanoma tijekom života za čak 80 posto. 

U Hrvatskoj godišnje od te smrtonosne bolesti oboli oko tisuću ljudi, a svaki četvrti oboljeli umre. 

Najbolja prevencija je pravovremeno otkrivanje i učinkovito liječenje. 

No, sve dodatno otežava manjak dermatologa – mnogi napuštaju javno zdravstvo i prelaze u privatni sektor, zbog čega su liste čekanja sve duže. 

Najteže je u Lici, Gorskom kotaru i na otocima, gdje je jedini dermatolog – na Lošinju.

Žarko sunce i ekstremne vrućine – a kupači i dalje usred dana na šibenskoj Brodarici.

Ni građane na riječnim plažama, poput one u Slavonskom Brodu, sunce previše ne zabrinjava.

Stručnjaci pozivaju na oprez

Stručnjaci pozivaju na oprez. U Hrvatskoj se godišnje otkrije oko 1000 melanoma, a više od 200 ljudi od njih umre.

– Znamo da je riječ o bolesti koja, ako se dovoljno rano otkrije, praktički znači spas za pacijenta – on neće umrijeti od te bolesti. Ipak, i dalje zapinjemo kad je riječ o prevenciji melanoma. Svakodnevno svjedočimo prizorima ljudi koji na plažama i bazenima u Hrvatskoj izgore na suncu, ne koriste zaštitne kreme i ne paze na UV zračenje, upozorava dr. sc. Dragan Soldo, predsjednik Hrvatskog društva obiteljskih doktora HLZ-a.

A zdravi pod suncem – možemo biti.

– Pogotovo u ovim danima, važno je koristiti zaštitni faktor 50+, obnavljati kremu svaka dva sata, izbjegavati sunce u razdoblju od 11 do 16 sati, nositi šešire i laganu odjeću – savjetuje dr. med. Nika Filipović Mioč, dermatovenerologinja iz KBC-a Sestre milosrdnice.

Besplatne javnozdravstvene akcije za mnoge su ključne – jer dermatolozi nisu ravnomjerno raspoređeni.

– Mnogi otoci, osim Lošinja, nemaju dermatologa. Nema ih ni u Lici, ni u Gorskom kotaru – primjerice, Ogulin i Gospić ostaju bez dermatološke skrbi. Mnoge regije ostaju bez specijalista jer sve više njih prelazi u privatnu praksu, dok je nas u javnom sustavu, gdje pacijenti mogu doći s uputnicom, sve manje – upozorava akademkinja Mirna Šitum, predsjednica Hrvatskog društva za dermatološku onkologiju HLZ-a.

To ozbiljno utječe na dostupnost skrbi i produljuje liste čekanja.

– Postavlja se pitanje: je li lokalna zajednica prepoznala taj problem? Zdravstveni sustav treba se prilagođavati potrebama lokalnog stanovništva, a sasvim je jasno da otocima, osobito ljeti, treba stalna dermatološka skrb, istaknula je Irena Hrstić, ministrica zdravstva.

A ono što građani svakako mogu i trebaju učiniti jest – potražiti liječničku pomoć u slučaju bilo kakvih naglih promjena na koži.