Procjenjuje se da između 20 i 30 posto odraslih ima neku od kroničnih bolesti jetre, najčešće masnu jetru, a velik broj oboljelih ostaje neprepoznat sve dok bolest ne prijeđe u teže oblike poput ciroze ili raka jetre, upozoreno je na međunarodnom skupu o zdravlju jetre održanom u Zagrebu.
Riječ je o skupu organiziranom u ponedjeljak u sklopu globalne inicijative International Round Table on Liver Health, koji je okupio vodeće domaće i međunarodne stručnjake, predstavnike institucija, pacijenata i donositelja odluka s ciljem jačanja svijesti o važnosti prevencije i ranog otkrivanja bolesti jetre.
Prema dostupnim podacima, kronične bolesti jetre i ciroza među vodećim su uzrocima smrti u Hrvatskoj, na osmom mjestu, s udjelom od oko 1,9 do 3 posto svih smrtnih slučajeva. Procjenjuje se i da više od 15 tisuća osoba s hepatitisom B i C nije dijagnosticirano, dok se svake godine bilježi oko 500 novih slučajeva raka jetre.
Stručnjaci upozoravaju da je bolest masne jetre (MASLD/MASH) u porastu te sve češće povezana sa suvremenim načinom života, uključujući nepravilnu prehranu, debljinu i nedostatak tjelesne aktivnosti. Iako u ranim fazama često prolazi bez izraženih simptoma, neliječena bolest može napredovati prema cirozi i hepatocelularnom karcinomu.
Snažan osobni pečat skupu dao je bivši nogometaš i prvi hrvatski hepatitis ambasador Ivan Gudelj, koji je podijelio vlastito iskustvo bolesti zbog koje je morao prekinuti sportsku karijeru.
- Moj život obilježen je prekidom sportske karijere zbog bolesti jetre, ali nakon 37 godina danas mogu reći da sam potpuno izliječen. Najteža nije samo bolest nego stigma, ljudi se povlače, osjećaju odbačeno i često ne žele govoriti o svojoj dijagnozi, rekao je Gudelj.
Naglasio je da stigma često dovodi do socijalne izolacije, ali i dodatnih psihičkih problema poput tjeskobe i depresije, zbog čega je, uz liječenje same bolesti, nužno raditi i na edukaciji društva.
- Važno je da se oboljele prihvati bez predrasuda i da se naglasi važnost testiranja, prevencije i cijepljenja, osobito protiv hepatitisa B, dodao je.
Bolest masne jetre povezana s načinom života
Predsjednica Hrvatskog društva za bolesti jetre Hepatos
Tatjana Reić istaknula je da je cilj skupa jačanje zagovaranja za pacijente te podizanje svijesti o sve većem opterećenju vezano za bolesti jetre.
Bolestima jetre bavimo se već od 2000. godine. Dok su u početku dominirali virusni hepatitisi, danas sve više bilježimo porast broja pacijenata s masnom jetrom, što je povezano s načinom života, nepravilnom prehranom i nedostatkom kretanja, rekla je Reić.
Dodala je kako bolesti jetre, osim zdravstvenog, nose i snažan društveni teret zbog stigme koja često sprječava pravodobno traženje pomoći.
Na razini Europske unije još ne postoji jedinstvena strategija za bolesti jetre, upozorila je zastupnica u Europskom parlamentu
Romana Jerković.
Riječ je o bolestima koje su u velikoj mjeri preventabilne i povezane s debljinom, konzumacijom alkohola i načinom života. Ulaganje u prevenciju i jačanje primarne zdravstvene zaštite ključno je za rano otkrivanje i smanjenje opterećenja, istaknula je.
Epidemiologinja
Sanja Musić Milanović upozorila je na snažnu povezanost debljine i bolesti jetre.
Čak 80 posto osoba s nealkoholnom bolešću masne jetre ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu, a riječ je o stanju koje se sve češće javlja i kod mlađe populacije. Istodobno, hepatocelularni karcinom, agresivan oblik raka jetre, znatno je češći kod osoba s debljinom, rekla je.
Dodala je kako se procjenjuje da oko 7 i pol tisuća osoba godišnje u Hrvatskoj dobije dijagnozu masne jetre.
Sudionici skupa naglasili su da unatoč dostupnim dijagnostičkim i terapijskim mogućnostima, velik broj pacijenata i dalje ostaje neprepoznat, što dodatno povećava opterećenost zdravstvenog sustava.
Posebnu pozornost građana privukla je mobilna klinika Društva Hepatos postavljena u središtu Zagreba koja je omogućila neinvazivnu procjenu zdravlja jetre metodom FibroScan, približavajući tako preventivne preglede široj javnosti.