Zanimljivo, ali stres ponekad može biti koristan i dobar, evo zašto

Balans između privatnog i poslovnog života postaje sve važniji zbog stalne dostupnosti i sve većih zahtjeva radnog okruženja, što može dovesti do stresa, iscrpljenosti i problema s mentalnim zdravljem. Više od 40% zaposlenika zanemaruje druge aspekte života zbog posla, pri čemu se mnogi suočavaju s depresijom, anksioznošću i razdražljivošću.

Dr. sc. Mirna Koričan Lajtman, doktorirala je na sveučilištu St. Gallen u Švicarskoj na temu poslovno privatnih izazova i utjecaja na stres kao i poslovnu učinkovitost. U podcastu PSIHOLOGiJA na Radio Sljemenu otkrila je kako strers utječe na kvalitetu života i kada je on dobar.

Povećanje kvalitete života je ključno kada govorimo o stresu. Ali je važno razlikovati kratkoročni i dugoročni stres.

- Kratkoročni stres može biti, na primjer, situacija u kojoj se osoba koja nije sklona javnom govoru mora predstaviti medijima, pojašnjava.

Ovaj oblik stresa obično traje kratko i može poslužiti kao motivacija za bolju izvedbu. Nasuprot tome, dugoročni stres odnosi se na trajne stresore koji mogu dolaziti iz okoline i dugoročno utjecati na osobu, ostavljajući negativne posljedice.

- Dugoročni stres je duži period kada je osoba pod utjecajem nekog stresogenog faktora, i onda to ostavlja posljedice na osobu, dodaje.

Stres je, prema dr. Koričan Lajtman, biološki uvjetovan.

- Stres nije nužno nešto loše. On je biološki uvjetovan, kaže.

To znači da tijelo prirodno reagira na ono što percipiramo kao ugrozu, stvarajući disbalans hormona koji onda utječu na naše stanje.

- Sve što ja percipiram i vidim kao ugrozu proživljava se kroz tijelo, kroz disbalans nekih hormona koje onda biram interpretirati kognitivno kao napad ili priliku, pojašnjava.

Stres je ponekad dobar

Postoji određena količina stresa koja je korisna jer nas drži u stanju pripravnosti.

- Ako nema stresa, nismo u stanju pripravnosti, kaže.

Međutim, kada stres postane preintenzivan, prelazi u negativno područje, gdje nas kognitivno dodatno opterećuje i smanjuje našu produktivnost.

- Ako imamo previše stresa, kognitivno se dodatno stresiramo i taj stres postaje negativan, upozorava.

Dr. Koričan Lajtman ističe poznatu krivulju stresa koja je u obliku obrnutog slova U.

- Ako imaš premalo stresa, nisi produktivan, ako ga imaš previše, opet nisi produktivan. Dapače, upadaš u depresiju, objašnjava.

Optimalna razina stresa je ona koja potiče produktivnost, a ključ je u prepoznavanju trenutka kada stres prelazi granicu i postaje štetan.

- Ako imaš optimum, onda si hiper-produktivan, dodaje te napominje kako je važno dobro poznavati sebe kako bismo prepoznali kada količina stresa prelazi u negativnu energiju.