Europsko istraživačko vijeće izdašno financira vrhunska istraživanja

Predsjednica Europskog istraživačkog vijeća, nakon Slovenije, posjetila je i Hrvatsku. Susrela se s premijerom Plenkovićem i ministrom Fuchsom, a zatim i brojnim predstavnicima hrvatske znanstvene zajednice koji nisu propustili priliku povezati se s institucijom koja izdašno financira vrhunska istraživanja u Europi. Potpora Vijeća smatra se svojevrsnim znanstvenim Oscarom, a dosad ju je dobilo 8 hrvatskih projekata.  

Dva od osam projekata koje je Europsko istraživačko vijeće poduprlo u Hrvatskoj, potpisuje Iva Tolić, molekularna biologinja svjetskoga glasa. Prva potpora istraživanju osigurala je 3, a druga ukupno 10 milijuna eura. 

- Zaposlila sam preko desetak ljudi ukupno. To su mladi doktorandi, mladi ljudi koji rade svoja istraživanja, i to je najvažniji dio ovog granta. A osim toga kupili smo opremu, rekla je Iva Tolić, voditeljica Laboratorija za biofiziku stanice Instituta Ruđer Bošković. 

Opremu, koja mladim znanstvenicima omogućava nevjerojatno detaljan uvid u proces nastanka tumora. Radi se o najmoćnijim mikroskopima na tržištu. 

- Vrlo je pogodan za dugotrajno snimanje velikog broja stanica. Zapravo možemo neprekinuto snimati razne diobe, njihove strukture i procese stanica i to čak do nekoliko dana. Primarni cilj je razumjeti biofiziku diobe stanica, gdje prvenstveno gledamo biofiziku tumorskih stanica, rekao je Lovro Gudlin, doktorand, Institut Ruđer Bošković.  

Da su sredstva dobro uložena, uvjerila se predsjednica krovne institucije Europske unije za financiranje znanstvenih istraživanja. Podupiru samo nekoliko istraživača u Hrvatskoj.

- 39 hrvatskih državljana dobilo je potporu Europskog vijeća za istraživanja izvan Hrvatske. Bilo bi sjajno da se vrate, rekla je Maria Leptin, predsjednica Europskog istraživačkog vijeća.

Hrvatska znanstvena zajednica upijala je savjete kako privući i zadržati najtalentiranije istraživače i kako za njih osigurati europski novac.

- Apsolutno je važno da su mladi znanstvenici neovisni. Budućnost je njihova, mi stariji trebamo im se maknuti s puta. Institucije im moraju osigurati slobodu i neovisnost, a države sredstva. Vrlo je jasna korelacija između državnih ulaganja u znanost i broja uspješnih projekata koje Vijeće podupire, istaknula je Leptin.

A Hrvatska je po ulaganju u znanost i dalje na začelju Unije.

- Hrvatska je na razini 1,15 posto što i nije najsjajniji rezultat. Ali je Hrvatska prva od takozvanih skromnih inovatora u Europskoj uniji, naglasio je Hrvoje Meštrić, ravnatelj Uprave za znanost i tehnologiju, MZO.

Ulaganja resorno ministarstvo planira podignuti na jedan i pol posto BDP-a, no daleko je to od 3% koje Europska unija postavlja kao cilj. Dosegnulo ga je samo nekoliko članica, unatoč globalnom konsenzusu da je ulaganje u istraživanja i inovacije jedini put do održive budućnosti.