Hrvatski znanstvenici u velikom svjetskom pothvatu

10.02.2022.

20:05

Autor: Dnevnik/IMS/HTV/Dominique Bratović-Vela/E.P.C.

Fizičari s Instituta Ruđer Bošković

Fizičari s Instituta Ruđer Bošković

Foto: HRT / HTV

Svijet je u srijedu obišla velika vijest iz znanosti. Gotovo 5000 znanstvenika, studenata i osoblja sudjelovalo je u projektu stvaranja rekordne fuzijske energije od 59 megadžula kojemu je cilj kopirati proces koji pokreće Sunce, što bi moglo omogućiti sigurnu energiju budućnosti. Važan doprinos eksperimentu dali su i hrvatski fizičari s Instituta Ruđer Bošković te još nekoliko domaćih znanstvenih institucija.


Ekipa s "Ruđera" samo je dio naših snaga koje su sudjelovale u "stvaranju Sunca na Zemlji".


- Riječ je o povijesno velikoj proizvedenoj energiji fuzije, dakle plazme koja grije samu sebe i proizvodi 10 puta više energije nego što je u nju uloženo, ističe fizičar dr. sc. Tonči Tadić, s Instituta "Ruđer Bošković". 


U testnom laboratoriju JET - fuzija se održala samo pet sekundi.


Ali, uvjereni su znanstvenici - kad se sagradi ITER - međunarodni termonuklearni eksperimentalni reaktor na jugu Francuske - fuzijske reakcije bit će i dulje.


I tako otvoriti put za čistu energiju budućnosti.

- Iako radite jedan mali dio, taj dio je važan, taj dio baš treba za konačan zaključak, rekla je dr. sc. Ivančica Bogdanović Radović, s IRB-ova Zavoda za eksperimentalnu fiziku. 


A taj malen, ali važan dio, bila je analiza čestica prašine nakon eksperimenta, da se provjeri koliko ugljika sadržavaju. Malo, ustanovili su Ruđerovci.


- To je vrlo ohrabrujuća vijest, koja pokazuje da je put kojim se odlučilo graditi ITER, i materijali koji su izabrani za gradnju zida koji će biti u doticaju s plazmom,  ispravan, ustvrdio je  dr. sc. Stjepko Fazinić, predstojnik Zavoda za eksperimentalnu fiziku IRB-a.


A za buduće fuzijske reaktore nužni će biti i Ruđerovi dijamantni detektori zračenja.


- Da smo postigli najveću prijavljenu temperaturu zračenja u znanstvenoj literaturi, od 450-500 stupnjeva Celzijusa, gdje je ta dijagnostika bila uspješna, kaže mladi znanstvenik Andreo Crnjac, doktorand na IRB-ovom Zavodu za eksperimentalnu fiziku. 


- Uzbudljivo je vidjeti kad je nešto tako, da ljudi imaju osjećaj da radimo nešto korisno i da naš trud dobiva neke rezultate, ističe njegov kolega doktorand Toni Dunatov.


Suradnja s više od 4800 kolega na jednom od dosad najvećih pothvata u znanosti osigurava ovim stručnjacima mjesto na znanstvenoj karti i u budućnosti.


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!