Uz robote, važnu riječ u mnogim poslovima ima i umjetna inteligencija. Sve se više upotrebljava i u školama. Eksperimentalnu primjenu digitalnih tehnologija temeljenih na umjetnoj inteligenciji provelo je 400 nastavnika u 246 škola.
09.08.2025.
20:05
Autor: Dominique Bratović Vela/B.B.B./Dnevnik/HRT
Uz robote, važnu riječ u mnogim poslovima ima i umjetna inteligencija. Sve se više upotrebljava i u školama. Eksperimentalnu primjenu digitalnih tehnologija temeljenih na umjetnoj inteligenciji provelo je 400 nastavnika u 246 škola.
Gimnazijalka Sara Malenica uključila se u fakultativnu nastavu o alatima umjetne inteligencije čim joj se pružila prilika. Budućnost vidi u elektroinženjerstvu ili bioinženjerstvu, posebno u razvoju robota za medicinske svrhe.
– Nije uvijek najtočnija, treba imati predznanje. Određeni AI alati mogu biti od pomoći ako ih koristimo u određenoj mjeri, kaže Sara, svjesna da, iako učenici često koriste umjetnu inteligenciju – od domaćih zadaća do eseja – rješenja nisu uvijek bez pogreške.
Slično iskustvo imala je i njezina kolegica Magdalena Marok, kojoj je AI pomogao u pripremi prezentacije o krvožilnom sustavu, ali je otkrila grešku.
– Srčani zalistak je bio smješten u sredini, a trebao je biti na drugom mjestu. To je bila glavna pogreška. Treba biti oprezan i provjeravati, ističe Magdalena.
Upravo tu vještinu kod učenika je željela razviti profesorica informatike Saida Deljac, kada im je ponudila fakultativni "BrAIn projekt".
– Ovo je nova tehnologija koja se brzo razvija i još nije bila uključena u nastavu informatike, objašnjava profesorica.
Dodaje kako su digitalni AI alati korisni i nastavnicima. – Vidim da od ove školske godine mogu pripremiti testove za svakog učenika posebno, što eliminira prepisivanje. To mi se učinilo najefikasnijim rješenjem – kaže Deljac.
Hrvatska je, ističu u CARNET-u, među prvim zemljama Europske unije koja učenicima nudi ovakve projekte već od osnovne škole.
– Nastavnici koji sami koriste umjetnu inteligenciju najbolje znaju prepoznati je li neki rad napisan isključivo pomoću AI alata. Bitno je ne sprječavati, nego razumjeti, kaže Juraj Bilić, pomoćnik ravnatelja CARNET-a i voditelj projekta BrAIn.
Na sličnom tragu razmišljaju i u varaždinskoj Prvoj gimnaziji, gdje su u suradnji s Fakultetom organizacije i informatike nedavno pokrenuli prvi Laboratorij za umjetnu inteligenciju i holograme za edukaciju svih zainteresiranih.
– Važno je da učenike, ali i nas, profesore, potaknemo da i dalje rješavamo kompleksne probleme. Mi moramo biti dirigenti tehnologiji, a ne obrnuto, naglašava prof. dr. sc. Blaženka Divjak s Fakulteta organizacije i informatike.
Ako nastavimo razmišljati, umjetna inteligencija neće nas tako skoro zamijeniti – poručuju sugovornici – a suživot s njom može nam omogućiti da radimo kreativnije i smislenije poslove.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!
Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora