Nobelova nagrada za fiziku stigla je kao iznenađenje – čak i za znanstvenika koji je četiri desetljeća gradio temelje suvremene kvantne tehnologije. S profesorom Johnom M. Martinisom razgovarala je Majda Ivković.
18.12.2025.
11:42
Autor: Majda Ivković/M.M./Globalna Hrvatska/HRT
Nobelova nagrada za fiziku stigla je kao iznenađenje – čak i za znanstvenika koji je četiri desetljeća gradio temelje suvremene kvantne tehnologije. S profesorom Johnom M. Martinisom razgovarala je Majda Ivković.
Profesor John M. Martinis nagrađen je za otkriće makroskopskog kvantnog tuneliranja i kvantizacije energije u električnim krugovima, istraživanja koja su pokazala da se zakoni kvantne mehanike ne odnose samo na atome, nego i na "velike" sustave – električne krugove vidljive golim okom.
Na jednostavan način, Martinis objašnjava da je riječ o fenomenu u kojem se makroskopski sustav ponaša kao čestica koja može "proći kroz zid". Upravo su takvi eksperimenti otvorili vrata razvoju kvantnih računala, tehnologije koja danas mijenja granice računalne snage.
Iako u trenutku otkrića nije bilo govora o praktičnoj primjeni, devedesetih godina ideja kvantnog računala počinje dobivati konkretan oblik. Martinis i njegov tim bili su među onima koji su spojili teoriju i praksu. Taj je put kulminirao u Google Quantum AI Labu, gdje je nastao Sycamore, kvantni procesor s 53 kubita – prvi koji je izveo zadatak izvan realnog dosega klasičnih računala.
No iza znanstvene preciznosti stoji i vrlo osobna priča.
Martinisovi roditelji imaju hrvatske korijene – otac je iz Komiže na otoku Visu, ribar koji je kasnije radio kao vatrogasac u SAD-u. Upravo je od njega, kaže Martinis, naslijedio praktično razumijevanje svijeta, sigurnost u gradnji i intuiciju kako nešto funkcionira.
- To samopouzdanje u izradi i popravljanju stvari bilo je presudno u mojoj karijeri eksperimentalnog fizičara, ističe Martinis, dodajući da je sposobnost da prvi put izgradite nešto što nikada prije nije postojalo jedna od ključnih vještina u znanosti.
Iako je danas u mirovini i vodi vlastitu tvrtku, profesor Martinis i dalje se vidi kao ambasador znanosti. Posebno ga raduje rad s mladima, a posjet Hrvatskoj – i Komiži – ostaje mu snažna želja.
Ovim ekskluzivnim razgovorom s Nobelovcem hrvatskih korijena Globalna Hrvatska zaokružuje posljednje izdanje emisije u ovoj godini – posvećeno znanosti, identitetu i globalnim uspjesima koji imaju domaće korijene.
Emisiju Globalna Hrvatska možete pogledati danas od 18:23 na HRT2.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!

Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora