21:30 / 20.04.2021.

Autor: HRT/U svom filmu/Tončica Čeljuska/B.V.

Jokić: Pandemija je učinila nezamislivo, učenici kažu škola je super

dr. Boris Jokić

dr. Boris Jokić

Foto: HRT / U svom filmu

Hrvatska se dobro prilagodila pandemiji, treba odati poštovanje onima koji rade u sustavu odgoja i obrazovanja, ali gotovo sam siguran da online škola nije budućnost, rekao je u emisiji U svom filmu dr. Boris Jokić, znanstvenik i psiholog. Smatra da je pandemija ostavila psihičke posljedice na dio populacije, ali da polovica pokazuje otpornost. Ističe da se znanje najbolje usvaja u ljudskom kontaktu, ali da digitalno ne treba u potpunosti odbaciti. Za sebe kaže, nisam bio nikakav wunderkind, bio sam mamlaz s ulice... Jokić se školovao u Hrvatskoj i Americi, a doktorirao je na jednom od najprestižnijih sveučilišta svijeta, britanskom Cambridgeu. Godinama se bori za bolje obrazovanje. 

O pandemiji i online školi kaže, velika je to promjena ne samo za djecu nego za sve nas. Misli da se u toj promjeni Hrvatska dobro prilagodila i treba odati veliko poštovanje svima onima koji rade u sustavu odgoja i obrazovanja da su se na adekvatan način prilagodili situaciji.

- Ono što trenutno imamo je hibridni model, neki su online, neki su u učionici, neki su većinu vremena u učionici. I ono što možemo reći iz perspektive mladih ljudi ta korona i pandemija učinila je nešto gotovo nezamislivo. Učinila je da neki učenik, recimo moja kćer od 14 godina pomisli joj tata, škola je super. I u školu zapravo treba ići. Sad zamislite činjenicu da je nešto natjeralo naše da tako kažem super mamlaze da pomisle škola je super. 

Škola nije samo mjesto učenja, škola je mjesto rasta, razvoja, ona je mjesto susreta, ona je mjesto društvenog razvoja mladih, ona je mjesto zaljubljivanja, ona je mjesto svađe, ona je mjesto toga da se razvijate u jednoj zajednici, navodi Jokić.

- Kada nemate tu zajednicu onda sigurno gubite neke aspekte. Kažem svi zajedno smo se relativno dobro prilagodili ovoj situaciji. Uspoređujući s mojim kolegama u Velikoj Britaniji, SAD-u, Njemačkoj, Sloveniji, naši učenici su ipak više vremena proveli u fizičkom okruženju u školi u odnosu na online obrazovanje.

Je li to alternativa u budućnosti nekoj školi, kaže da to nije budućnost. Najbolji način obrazovanja je, naglašava, ljudski kontakt.

- Sukus onoga što jest neko znanje možete usvojiti u ljudskom kontaktu. To je naročito važno kod djece koja su u nižim razredima ili vrtiću, kada se tek usvajaju određene stvari. Naime, razvojne krivulje kod djece su takve da je njima potreban model koji će im omogućiti daljnji razvoj. Je li budućnost online škola, ja sam gotovo siguran da nije, što ne znači da trebamo sve iz online-a odbaciti. Budućnost je fizička škola i fizičko okruženje, ali koja integrira elemente digitalnog. Nadam se da postoje ljudi koji to mogu integrirati. 

Na pitanje koje su posljedice lockdowna, smatra da gledajući na razini cijele populacije to je bilo korisno, jer su se izgradili odnosi, neki su se razjasnili, kako oni dobri tako i oni loši.

- Neke veze su se osnažile, a neke su se i raspale. Posljedica našeg života je i ta da neki među nama imaju snažne psihičke posljedice. I ne samo pandemija. Ne treba zaboraviti da su Hrvatsku pogodila i dva snažna potresa. Radi se o izvanrednim, jedinstvenim, povijesnim događajima koji su ostavili posljedice na naše psihičko zdravlje i na način na koji se odnosimo prema drugima. S jedne strane za 20 do 30 posto populacije, te posljedice su relativno negativne. Međutim, 50 posto populacije pokazuje visoku otpornost na ovu situaciju. S treće strane, postoje i oni kojima ovo odgovara. Postoje profili ljudi kojima ovakva situacija zapravo paše. 

Navodi kako je tu riječ o introvertima. A ima dodaje, i učenika kojima online škola odgovara, njih je oko 20 posto. Većinom su to objašnjava Jokić - dječaci, ako govorimo o višim razredima osnovne škole i to oni koji već imaju iskustva s digitalnim, igraju igrice, češće su na društvenim mrežama itd.

Za sebe kaže nisam bio nikakav wunderkind, bio sam mamlaz s ulice, odrastao sam na Jarunu u društvu prijatelja koji su danas automehaničari, neki su uspješni menadžeri, a ja sam ovo što jesam.

- I tada sam već shvatio da možeš uspjeti na različite načine i kada su nudili da preskočim razred, moj otac je tada govorio - ne treba ti prevelika pamet, a kasnije mi je govorio - toliko si pametan da si glup. Ja to ne govorim svojoj djeci ali ima tu dobrih pouka.

Za preskakanje razreda kaže da se roditelji u Hrvatskoj ne naljute, ali takve djece trenutno ima možda 10, 20 ili 50, ali ne više od toga.

- Zapravo na naše živote utječe i sreća i nedovoljno smo osjetljivi na socijalne elemente okruženja u kojem odrastaju.

Kada govorimo o općim posljedicama pandemije treba reći da se kao sustav trebamo paralelno usmjeriti na dva aspekta.

- Jedan aspekt je dio nas kojima nije baš dobro i sigurno kao sustav trebamo pružiti potporu tim ljudima, obratiti pažnju na to što se dogodilo s nama u ovom razdoblju. S druge strane treba dodatno osnaživanje i onima koji su otporni, jer tako možemo prebroditi i najteže situacije i iz njih izaći još jači, rekao je među ostalim Jokić.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!