Kako umjetna inteligencija mijenja čovjekovu percepciju stvarnosti, sustave vrijednosti i obrasce međuljudske komunikacije odnosno kako utječe na društvenu evoluciju čovjeka u 21. stoljeću? Odgovore na ta i niz drugih pitanja tražili su domaći i međunarodni stručnjaci na 49. Zagrebačkoj školi antropologije “Dr. Hubert Maver” u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti.
Umjetna inteligencija brzo se uvlači u sve pore našeg društva. Doseg suvremene tehnologije skriva i zamke - utječe, među ostalim, i na javnu komunikaciju.
- Vidimo da se svijet sve više polarizira, da rasprave postaju sve civiliziranije, da ne možemo postići konsenzus. Dobar dio toga zapravo otpada na sadržaj koji kreiraju roboti koji rade za neke strane kojima nije u interesu da se dijalog i javna sfera održe, kaže Darijo Čerepinko, Sveučilište Sjever.
Začeta sredinom prošlog stoljeća, umjetna inteligencija intenzivno se razvija posljednjih desetak godina. Antropolozi proučavaju i kako su kulturni obrasci utkani u programske kodove.
- Jedan od koncepata je monokultura - shvaćanje da ideje potječu iz jedne kulture i oblikuju tehnološki razvoj. Trenutačno dominantna kultura jest ona u Silicijskoj dolini, u Kaliforniji, utemeljena na zapadnim vrijednostima koje se ne prenose uvijek lako na ostatak svijeta, kaže Sonja Schmer-Galunder, University of Florida.
Umjetna inteligencija može se danas primijeniti u zdravstvu, očuvanju kulturne baštine, borbi protiv klimatskih promjena.
- Imamo tisuće sati snimaka s terena, desetke milijuna fotografija. Ne možemo to sve pregledati, ali umjetna inteligencija može odraditi posao za tisuću ljudi - i upozoriti nas, u stvarnom vremenu, primjerice - "Ovo je stanište ugroženo“ ili "Ovdje se upravo događa ilegalna sječa šume", ističe Rahul Dodhia, Microsoft AI for Good Laboratory.
Pa se mnogi pitaju, i to ne prvi put u povijesti, hoće li im suvremena tehnologija - preoteti posao.
- Početkom 19. stoljeća bio je takozvani ludistički pokret, koji je utemeljio Ned Ludd, počeli su razbijati tkalačke strojeve zbog toga što su im oduzimali posao. Sad postavljam retoričko pitanje - hoćemo li mi razbijati kompjutere i umjetnu inteligenciju zato što će oduzimati radna mjesta? Naravno da nećemo, vrijeme je da se prilagodimo, poručuje Nikša Sviličić, Sveučilište Sjever.
Moramo najprije razumjeti suvremeni svijet, poručuju antropolozi, i onda nam umjetna inteligencija može pomoći da ga učinimo boljim.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!