Umjetna inteligencija uzrok je novog viralnog trenda - u digitalnom ogledalu korisnici od nje traže svoju karikaturu sebe. Rezultati zabavljaju, ali nameće se i pitanje koliko umjetna inteligencija doista zna o nama te otkrivamo li pri tom i više nego što mislimo i želimo.
Karikatura nikad popularnija!
Društvenim mrežama zavladale su stilizirane fotografije i crteži koje stvara umjetna inteligencija. Objavljuju ih mladi i stari, iz svih krajeva svijeta. Rezultati su zanimljivi i zabavni, iako će mnogi reći da nisu i najprecizniji.
Oni oprezniji ipak prepoznaju i opasnosti.
Dok neki kažu da sebe na tom uratku i ne bi prepoznali, neki se pitaju kakve informacije time ostavljamo na internetu.
- Stvorili smo boga kojeg nećemo više moći kontrolirati i mislim da će nam biti jako teško u budućnosti, pokupit će sve naše informacije, rekao je Jadran.
- Ako smo svjesni toga da sve ostaje o nama na internetu i ako pazimo što ćemo upisivati i što ćemo pretraživati, gdje ćemo ostavljati svoje osobne podatke, mislim da nema problema s time, zaključio je Florijan.
Ključno je pitanje što sve umjetna inteligencija zna o nama?
Svaka fotografija, komentar, svaka lokacija koju označimo, dio su našeg digitalnog traga. Računalo nas, dakle, poznaje onoliko koliko mu informacija o sebi pružimo.
Slični trendovi pojavljuju se otkad postoji internet. Motivacija je zabava, a u konkretnom slučaju radi se o svojevrsnom prihvaćanju umjetne inteligencije u društvu, tumači sociolog dr. Erik Brezovec.
- Samo prije godinu dvije, mi smo umjetnu inteligenciju doživljavali s vrlo velikom skepsom. Sada vidimo kako se ljudi počinju njome igrati, počinju eksperimentirati, što je u nekom sociološko-tehnološkom smislu prva faza koju prolazimo kako bismo uključili tu umjetnu inteligenciju u naše svakodnevne živote, rekao je doc. dr. sc. Brezovec s Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.
- Mislim da je dobro i da nam fali zabave, tako da - neka se ljudi nastave zabavljati - ali mislim da je dobra prilika i da pričamo o stvarima u kojima treba biti oprezan. Dakle moramo svaki za sebe, svatko ima pravo dati svoje podatke kome god želi, međutim kada to radimo trebali bismo biti svjesni da postoje neke druge potencijalne posljedice gdje nije sve samo zabava.
Kako umjetna inteligencija dolazi do podataka o nama?
- Objave na društvenim mrežama ili možda kroz neka web-sjedišta gdje se nalaze neke informacije o našem radu, možda u nekoj kompaniji u kojoj mi radimo i slično. Chat GPT pamti sve prethodne upite koje korisnik postavlja i može također te upite koristiti kao izvor informacija. Sustavi umjetne inteligencije odgovore na naša pitanja traže među informacijama na internetu, koje smo većinom sami objavili ili odobrili, rekao je akademik Sven Lončarić, Centar za umjetnu inteligenciju FER-a.
Pravna regulativa još je u povojima
- Te platforme imaju naše osobne podatke. Kada ih koriste u legitimne i legalne svrhe, onda opasnosti nema. Kada bi ih koristili u nelegitimne ili nelegalne, u potencijalu, onda zapravo možemo govoriti o velikom broju osobnih podataka i profiliranju ljudi, a time se zapravo može utjecati na demokratske procese, ističe Alen Delić, zamjenik predsjednika Hrvatske udruge menadžera sigurnosti.
Pravna regulativa još je u povojima. Kako bismo zaštitili vlastitu sigurnost, prije svake uporabe umjetne inteligencije moramo dvaput promisliti.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!