Bušelić: Umjetna inteligencija - izvrstan učitelj, ali traži prilagodbu čovjeka

Knjiga "In Search for Knowledge: Reskilling for Generative AI from the First Principle" predstavljena je u četvrtak u Zagrebu, a riječ je o knjizi koja prema riječima autora Vjerana Bušelića spaja praktične strategije, konceptualne okvire i filozofski pristup u istraživanju umjetne inteligencije.

Autor knjige, izdane na engleskom jeziku opisuje umjetnu inteligenciju kao "izvrsnog učitelja" s golemom potencijalom koji se može ostvariti samo ako mu se ljudi prilagode.

- Iako se umjetna inteligencija razvija i napreduje iz tjedna u tjedan, ova knjiga, unatoč tome što je objavljena prošle godine, ostaje relevantna jer se ne bavi samo njom, nego i nama i našim odnosom prema njoj, ističe Vjeran Bušelić, koji je po zanimanju inženjer matematike, informatičar i predavač.

Umjetna inteligencija, smatra autor, donosi potpunu promjenu paradigme koja se može usporediti s kopernikanskim obratom i pojavom interneta.

U svom radu Bušelić se bavi isključivo generativnom umjetnom inteligencijom (GUI), prije svega onom koja generira tekstove. Riječ je o modelu, objašnjava, koji uči na temelju golemog korpusa ljudskog znanja i asocijativnog povezivanja zbog čega su, na neki način, slični ljudima koji se u većoj mjeri koriste takvim načinom razmišljanja.

Predstavljanje knjige pratila je panel-rasprava "Znanje, obrazovanje i čovjek u doba generativne umjetne inteligencije" u kojem su, uz autora, sudjelovali profesorica Blaženka Divjak s Fakulteta organizacije i informatike, ravnatelj Instituta za društvena istraživanja Boris Jokić te profesor s zadarskog Filozofskog fakulteta Marko Vučetić.

Vučetić ističe kako će UI čovječanstvo dovesti do redukcije na vlastitu želju i stvoriti iluziju čovjeka kao Boga odnosno slabe narcističke strukture.

- Svi oni koji žude za asocijalnom dimenzijom svoje osobnosti, demonstrirat će svoju potrebu za odsustvom od drugih ljudi, naglašava Vučetić.

Bit je čovjeka shvatiti što smo i kako smo, smatra Vučetić, a na ta pitanja GUI ne može dati odgovor.

Jokić smatra da je umjetna inteligencija svuda oko nas i da smo njezini pasivni konzumenti, htjeli to ili ne. Unatoč vlastitoj vjeri u tehnologiju koja je temelj progresa, Jokić smatra kako ona više obećava nego ostvaruje, odnosno da je ograničena.

Divjak naglašava da opasnost umjetne inteligencije leži u čovjekovu strahu od donošenja odluka što on prepušta, primjerice, političarima i UI-ju.

Ustvrdila je da umjetna inteligencija ne smije postati zamjena za čovjeka na što je Jokić dodao da su strojevi već zamijenili mnoge ljude, a što je počelo još u industrijskoj revoluciji.

Vučetić je ocijenio da je način na koji usvajamo znanje iznimno problematičan, "a što se vidi i u nedovoljnom propitivanju institucija i ljudi koje ih vode".

Jokić zaključuje da je tehnologija korisna ako se shvati kao sredstvo koje može pomoći napretku čovjeka, no lako može postati negativna ako se zloupotrebljava.