Predstavljena knjiga Vjerana Bušelića koja istražuje umjetnu inteligenciju

Knjiga "In Search for Knowledge: Reskilling for Generative AI from the First Principle" predstavljena je u četvrtak u Zagrebu, a riječ je o knjizi koja po riječima autora Vjerana Bušelića spaja praktične strategije, konceptualne okvire i filozofski pristup u istraživanju umjetne inteligencije.

Autor knjige, izdane na engleskom jeziku opisuje umjetnu inteligenciju kao "izvrsnog učitelja" s ogromnim potencijalom koji se može ostvariti samo ako mu se ljudi prilagode.

- Iako se umjetna inteligencija razvija i napreduje iz tjedna u tjedan, ova knjiga, unatoč tome što je objavljena prošle godine, ostaje relevantna jer se ne bavi samo njom, već nama i našem odnosu prema njoj, ističe Vjeran Bušelić, koji je po zanimanju inženjer matematike, informatičar i predavač.

Umjetna inteligencija, drži autor, donosi potpunu promjenu paradigme koja se može usporediti s kopernikanskim obratom i pojavom interneta.

U svom radu Bušelić se bavi isključivo generativnom umjetnom inteligencijom (GUI), prije svega onom koja generira tekstove. Riječ je o modelu, objašnjava, koji uči na temelju golemog korpusa ljudskog znanja i asocijativnog povezivanja zbog čega su, na neki način, slični ljudima koji se u većoj mjeri koriste takvim načinom razmišljanja.

Predstavljanje knjige pratila je panel-rasprava pod nazivom "Znanje, obrazovanje i čovjek u doba generativne umjetne inteligencije" u kojem su, uz autora, sudjelovali profesorica Blaženka Divjak s Fakulteta organizacije i informatike, ravnatelj Instituta za društvena istraživanja Boris Jokić te profesor s zadarskog Filozofskog fakulteta Marko Vučetić.

Vučetić ističe kako će UI čovječanstvo dovesti do redukcije na vlastitu želju i stvoriti iluziju čovjeka kao Boga odnosno slabe narcističke strukture.

- Svi oni koji žude za asocijalnom dimenzijom svoje osobnosti demonstrirat će svoju potrebu za odsustvom od drugih ljudi, naglašava Vučetić.

Bit čovjeka je shvatiti što smo i kako smo, smatra Vučetić, a na ta pitanja GUI ne može dati odgovor.

Jokić drži da je umjetna inteligencija svuda oko nas i da smo njeni pasivni konzumenti, htjeli to ili ne. Unatoč vlastitoj vjeri u tehnologiju koja je temelj progresa, Jokić smatra kako ona više obećava nego ostvaruje, odnosno da je ograničena.

Divjak naglašava da opasnost umjetne inteligencije leži u čovjekovom strahu od donošenja odluka što on prepušta, primjerice, političarima i UI-u.

Ustvrdila je da umjetna inteligencija ne smije postati zamjena za čovjeka na što je Jokić dodao da su strojevi već zamijenili mnoge ljude, a što je počelo još u industrijskoj revoluciji.

Vučetić je ocijenio da način na koji usvajamo znanje iznimno problematičan, "a što se vidi i u nedovoljnom propitivanju institucija i ljudi koje ih vode".

Jokić zaključuje da je tehnologija korisna ako se shvati kao sredstvo koje može pomoći napretku čovjeka, no lako može postati negativna ako se zloupotrebljava.