Hoće li umjetna inteligencija otuđiti ljude ili omogućiti kvalitetniji život?
01.06.2025.
14:59
Autor: V.M./Nedjeljom u 2/HRT
PODIJELI
Predrag Pale
Foto: Nedjeljom u 2 / HRT
Gost emisije Nedjeljom u 2 bio je profesor Predrag Pale s Fakulteta elektrotehnike i računarstva. Hoće li umjetna inteligencija otuđiti ljude jedne od drugih, ili će nam pomoći da kvalitetnije živimo, te kako umjetnu inteligenciju iskoristiti u obrazovanju bile su neke su od tema razgovora.
Predrag Pale je više od 30 godina profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva, ali, kako je istaknuo Aleksandar Stanković na početku emisije, zanimljivije od toga je to da Pale tvrdi da je jako znatiželjan, da voli biti krajnje jasan, a ne 'palamuditi', i da ga najviše zanima rad za opće dobro.
Kako potiče znatiželju kod drugih?
- Ma ništa ja ne potičem. Pitam prijateljicu, profesoricu biologije "Kako raste deblo? Je li nova kora izvana ili sredina raste pa se ova širi i puca ili svi slojevi i oni godovi rastu istovremeno?" Ona me gleda s čuđenjem. Ili ako pogledate bršljan koji ide po drvetu i ide po grani, vrlo često ćete vidjeti da je po sredini grane, a grane su pod različitim kutovima. Kako bršljan zna gdje je sredina grane? Zar to nije čudno? Stari telefon doma, onaj žičani, digneš telefon i razgovaraš s nekim u drugom gradu, zemlji, kontinentu. Jeste li ikada zamišljali kojim to sve putem ide vaš glas? Svijet je prepun čarolija, rekao je Pale.
Hoće li strojevi istisnuti ljude?
Elon Musk ističe da zahvaljujući umjetnoj uskoro nećemo raditi, već će strojevi radit za nas. Misli li Pale da ćemo uskoro svi dokoličariti.
- Sasvim sigurno neće svi dokoličariti, sasvim sigurno neće svi ostati bez posla i sasvim sigurno neće strojevi raditi sve umjesto nas. Zapravo je glavni izazov današnjeg doba to da svatko od nas razmišlja o tomu što bi se od onog što ja već radimo moglo automatizirati, a što zapravo samo čovjek može raditi. Ali to je problem, jer to zahtijeva da stalno učimo i da se mijenjamo, a čovjek baš nije sklon promjenama. I glavni problem je u tomu što su promjene u današnjem društvu strašno brze. Tehnološke promjene su jako brze, pokušavaju mijenjati društva, a mi kao pojedinci se polako ne snalazimo u tome, smatra Pale.
Hoće li sve veća automatizacija sustava ljude učiniti glupljima ili pametnijima?
- Bit će gluplji ili pametniji.... Meni se dogodilo da su neki brucoši na mom fakultetu, kad trebaju zbrojiti tri jednoznamenkasta broja, vade kalkulator. Znači vještina računanja na pamet ili na papiru polako nestaje, pa bismo mogli reći da su postali gluplji. S druge strane, za korištenje tih složenih alata, da bismo ih zaista koristili za naše dobro, a ne krivo, na moju ili vašu štetu, mi moramo jako dobro razumjeti te alate. Mi moramo njihovu suštinu razumjeti - što se s njima može. Ne može ih samo tako koristiti. Što znači da moramo jako puno učiti, moramo biti pametniji. S jedne strane, u stvarima kojima nisu važne možemo se prepustiti tomu da strojevi rade i mi to više ne znamo raditi i zaglupljujemo, ali s druge strane, da bismo opstali i da bismo dobro koristili te složene alate, morali bismo učiti i biti pametniji, upozorava Pale.
Predrag Pale bi volio da se svi ljudi vesele učenju, da vole i žele učiti:
- Imamo primjere: ideš učiti svirati gitaru, ali ne da zaradiš pare s tim, ne sanjaš ni o nekoj karijeri, nego radiš to jer ti je zabavno. Ideš učiti nešto popraviti ili napraviti jer ti to treba. Zato jednostavno osjećaš da rasteš... Učiš neki jezik koji ti neće trebati ili povijest, jer osjećaš da rasteš. Čovjek uči zato što mu treba, zato što mu je to zabavno, zagonetno, intrigantno, ugodno ili zato što osjeća da raste. To bismo mi trebali u formalnom obrazovanju imati. S druge strane, dobra je stvar to da nam nove tehnologije to omogućavaju. Na internetu imamo čitav niz ponuda besplatnog obrazovanja koje su nam nekako lakše za prihvatiti i uzeti. Nije sve dobro, nije sve savršeno, ali otvara nam jedan novi put. I to je ono što ja pokušavam i u svom radu napraviti - da ljudima bude radosno ili zanimljivo to učenje, makar bilo teško, napominje Pale.
Uoči emisije pratitelji Nu2 na društvenim mrežama pozvani su da isprobaju umjetnu inteligenciju:
- Ne znamo jeste li dosad upotrebljavali ChatGPT, ali pokušajte. Pitajte umjetnu inteligenciju "JE LI ŽIVOT LIJEP?" pa usporedite to sa svojim stajalištem o životu. Nakon toga upustite se malo u razgovor, iznesite svoje probleme i vidite kako će umjetna inteligencija reagirati. Na kraju nam se javite i prenesite iskustva iz dopisivanja, poručila je ekipa emisije.
Pale napominje da su UI alati poput ChatGPT-a komunikativni, ali bi ih želio demistificirati:
- Ovo što je sada zadnje dvije godine diglo buku, taj ChatGPT, pa sada imamo i čitav niz drugih alata koji se svakodnevno pojavljuju. To su takozvani veliki jezični modeli. Jednostavno, to je tehnologija koju svi koriste, zove se "umjetne neuronske mreže", a to su zapravo algoritmi, formule koje nešto računaju, daje im se, uči ih se, trenira na velikoj količini teksta i to je internet omogućio. Na internetu imaš veliku količinu različitih digitalnih tekstova, ljudi odaberu neke i onda taj alat na tomu nauči kako su ljudi statistički slagali riječi. Kad date svoj upit, onda on pogleda i pokuša složiti riječi s onom vjerojatnošću kako je vidio da su to ljudi radili. Znači, daje jednu vrstu sažetka onoga što su ljudi pisali, vezano uz vaše riječi. Ovi alati nemaju razumijevanja, nemaju 'reasoninga', zasad... On ne razumije što je stol, vatra, ljubav, klijanje klica i takve stvari. To su samo riječi koje on niže, objašnjava Pale.
Dodaje da je ta komunikacija ugodna za korisnike:
- Jer mi zapravo na neki način dobivamo sažetke, možemo rafinirati ta pitanja, nitko nas ne osuđuje, nitko se ne čudi što smo to pitali, možemo svašta pitati, nemamo srama, nemamo stida, ne bojimo se grešaka, ističe Pale.
Ipak, upozorava da se UI alati ne bi trebali koristiti za situacije u kojima treba donijeti neku ozbiljnu i važnu odluku poput pitanja o bolestima, zakonima i slično, jer je i sam znao dobivati netočne odgovore od alata.
- To su dobri alati da nam daju sažetke, da uđemo u neko novo područje, da se zabavimo, ali nijedan od današnjih alata ne možemo koristiti umjesto stručnjaka, napominje.
Ljudi UI alate koriste i za psihološku pomoć, pa je Aleksandra Stankovića zanimalo što se događa ako se netko zaljubi u UI takvog tipa.
- Mislim da to je jednako kao da se zaljubite u lik iz romana. Koja je razlika? Ni jedno ni drugo ne postoji. To nije patologija. To je naša ljudska potreba za toplinom, za razgovorom, za razumijevanjem... Previše smo u ovom svijetu zapravo izvrgnuti kritikama. U propagandnom svijetu, među tim svim reklamama, svi smo mi u robovi, zarobljeni smo, ali nemamo željeznu kuglu oko noge, nego imamo marketing. Imate jednu knjigu, "1999 eura" se zove, gdje čovjek kaže "Ja sam marketinški stručnjak i moj posao je da vas učinim nezadovoljnim vašim životom kako biste nešto kupili." Jer ako ste zadovoljni, nećete kupiti. Dakle, predebeo si, ne voziš dobar auto, ne stanuješ na pravom mjestu, nisi bio na Maldivima... Stalno te uvjeravaju kako nisi dovoljno dobar, smatra Pale.
Ljudi su pod pritiskom da stalno nešto moraju, da ništa nije dovoljno dobro, i onda mi godi kada netko s njima razgovara nepristrano.
- A razgovara nepristrano zato što nema emocije, zaključuje Pale.
Mnogi već sada smatraju da živimo u svijetu laži, no to bi napretkom tehnologije moglo postati i još naglašenije.
- Kratka povijest: ova civilizacija je fascinantna. Što smo sve stvorili kao ljudi zato što imamo sposobnost govora. Mi možemo jedan drugom priopćiti složene misli i onda zajedno djelovati. Ne kao čopor vukova, nego puno složenije. Kad smo izumili pismo, mi smo prebrodili fizičku i vremensku granicu. Ja sad mogu razgovarati s ljudima kad više neću biti živ i mogu slušati ljude koji su živjeli prije nego što sam se rodio. I mogu poslati svoju poruku nekome koga nikad neću sresti. Znači, pismo je revolucija. Onda dođe tiskarski stroj koji omogući da puno ljudi može pročitati što sam napisao. S internetom svatko može doći do svake informacije trenutno i besplatno, s mobitela, bilo gdje u svijetu, ali zaboravili smo da se dešava još nešto. Svatko sada može i bilo što objaviti. Netko uopće nije stručan, ali objavi, izmislio je, pa objavi... I onda kažu ljudi da je internet pun laži, analizira Pale.
Unatoč svemu tomu, internet smatra predivnim:
- Na njemu imamo sve što nam treba od informacija, ali kao privagu, kao kosti, smo dobili i gomilu nevažnih informacija, pogrešnih, zastarjelih i namjernih laži. E sad, umjetna inteligencija gleda sve te tekstove, i netko bi nekako trebao njoj pomoći da filtrira koji su pravi. Ljudi se trude, ali neće moći, i onda ona izgenerira nešto što možda nije sasvim točno, i to opet završi na internetu. Sad će se stvari akcelerirati, sad ćemo sve više tekstova imati generiranih umjetnom inteligencijom, koji nisu nužno točni, dobri, niti korisni. I zapravo ćemo zagaditi informacijski prostor. Mnogi od nas se toga bojimo, kaže Pale.
Kako onda razlučiti istine od neistina?
- To je filozofsko pitanje. Ja ne znam što je istina, ali svejedno ljudi se pitaju kako da ih ne prevare na internetu, što da rade. Savjeti su poznati: bilo koju informaciju koju nađeš, ako ti je važna, pogledaj tko još o tomu govori, probaj tragati i pronaći otkuda je ona krenula, tko je prvi tko je to rekao, zatim razgovaraj s ljudima za koje misliš da su kompetentni za to, što oni o tome misle i onda donesi svoj sud, savjetuje Pale.
Sekte i važnost kritičkoga razmišljanja kod mladih
Predrag Pale smatra da su jedna od najopasnijih stvari na internetu sekte.
- Mladi ljudi vide probleme suvremenog društva, koji su evidentni, od ekologije do siromaštva... Sekta ti kaže, "vidiš da su tvoji starci to stvorili i da ništa ne čine da se riješi, slijedi mene i ti ćeš biti dio rješenja." I tu uhvate najinteligentnije ljude, najpametnije ljude i jako ih je teško istrgnuti iz ruku, jer stvarno, to jesu problemi, stvarno ih treba rješavati. I tu je naša uloga i kao društva, i kao škole, i kao roditelja da zapravo razgovaramo o problemima u društvu i da vodimo mlade nekim putem koji suvisao, zaključio je Predrag Pale na kraju gostovanja u emisiji Nedjeljom u 2.