Kitov izmet zlata vrijedan

Izmet kitova zlata je vrijedan jer igra važnu ulogu u proizvodnji fitoplanktona, čime pridonosi i borbi protiv klimatskih promjena, pokazala je norveška studija. Znanstvenici ističu da kitov izmet gnoji oceane, baš kao što kravlja balega i ovčji brabonjci gnoje zemlju.

Znanstvenici s Norveškog instituta za istraživanja mora usredotočili su se na koncentraciju hranjivih sastojaka u izmetu kitova prije nego se rastope u morskoj vodi.

-Može se činiti odbojnim, no za ekosustav njihov je izmet zlata vrijedan, ističe taj institut u priopćenju. 

Kitov izmet gnoji oceane baš kao što kravlja balega i ovčji brabonjci gnoje zemlju 

Znanstvenici su analizirali fekalije kitova usmrćenih harpunom jer Norveška je jedna od rijetkih država koja dopušta komercijalni izlov kitova.

Oko 15.000 kitova koji svakog ljeta migriraju prema norveškom arhipelagu Svalbard u Arktiku, ondje svakog dana ostavlja oko 600 tona izmeta na površini vode, što znači nekih 40 kilograma po jedinci.

Prema studiji, tim se izmetom ispušta 10 tona fosfora i sedam tona dušika, elemenata bitnih za rast fitoplanktona,  mikroskopskih alga koje fotosintezom apsorbiraju ugljični dioksid i pretvaraju ga u kisik.

Znanstvenici su zaključili da kitov izmet pridonosi od 0,2 do 4 posto primarnoj svakodnevnoj proizvodnji fitoplanktona u području Svalbarda.

- Stvarni doprinos kitova bez dvojbe je i veći, jer te procjene ne uključuju urin koji je bogat dušikom, rekao je voditelj istraživanja Kjell Gundersen.

Dakle, svaki kit, a riječ je o životinji koja u zreloj dobi teži 40-50 tona i hrani se gutanjem velikih količina vode koje filtrira, oslobađa stotine litara urina dnevno.

Istraživanja u tom području nastavljaju se.

- Što je manje kitova na Zemlji, manje je gnojenja površina oceana, ističe Gundersen.

- Dakle, što se više fitoplanktona proizvodi, to se više apsorbira C02", a to znači manje globalnog zagrijavanja iako je riječ o infinitenzimalnom udjelu. To je pozitivno za klimu, napominje Gundersen.

Postoji "ali" - istraživanja se nastavljaju 

Međutim postoji jedno "ali", a to je da ne znamo koliko kitovi povećavaju količinu stakleničkih plinova jer disanjem ispuštaju metan, jedan od štetnih plinova s učinkom staklenika koji pridonosi globalnom zagrijavanju Zemlje.

To je pitanje još neistraženo i o tome će se provesti europska studija koja će početi u lipnju i trajati četiri godine.