Klimatske promjene treba proglasiti globalnom zdravstvenom krizom

Autori novoga važnog izvještaja upozoravaju da bi klimatske promjene trebale biti i formalno proglašene globalnom zdravstvenom krizom jer se njihov utjecaj na zdravlje ljudi intenzivira brže od onoga što se poduzima na razini zemalja da bi se riješile.

Klimatske promjene postale su eskalirajuća kronična globalna zdravstvena kriza s obzirom na to da se zdravstveni rizici i utjecaji jako brzo povećavaju nakon što je 2016. na snagu stupio Pariški sporazum, objavljeno je u najnovijem izvješću Lancet Countdowna.

Stoga njegovi autori pozivaju Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO) i Ujedinjene narode da i formalno proglase klimatske promjene globalnom zdravstvenom krizom.

Tvrde da bi formalno proglašenje krize pomaknulo globalne klimatske akcije s polaganih i dobrovoljnih obveza na obvezno, koordinirano upravljanje krizama.

To bi rezultiralo jačanjem sustava zdravstvenog nadzora i ranog upozoravanja, bržom mobilizacijom resursa, uspostavljanjem pravno obvezujućih mehanizama odgovornosti i uvođenjem preventivnih mjera javnog zdravstva.

Smatraju da bi takva mjera odražavala razmjere prijetnje.

- S obzirom na starenje stanovništva i globalan porast broja stanovnika danas je u opasnosti više ljudi nego prije deset godina, što dodatno povećava razmjere i hitnost zadatka prilagodbe, napisali su autori.

Povećanje i ubrzanje rizika

Pokazatelji izvješća ukazuju na to da su se od stupanja na snagu Pariškog sporazuma zdravstveni rizici i utjecaji povezani s klimom ne samo povećali, nego i ubrzali u brojnim područjima u usporedbi s prethodnim desetljećem.

To se odnosi na određene zdravstvene rizike povezane s vrućinom, na učestalost suše, ekstremne oborine i klimatsku pogodnost za prijenos denge groznice. Brži tempo takvih promjena ukazuje na to da postojeće mjere nisu dovoljne da bi se javno zdravlje dovoljno zaštitilo.

Ostale predložene mjere uključuju hitnu globalnu zabranu istraživanja i iskorištavanja novih fosilnih goriva, potpuno ukidanje proizvodnje energije iz ugljena do 2035. i prelazak na pretežno biljnu prehranu.

Zdravstvene prijetnje povezane s klimatskim promjenama i dalje rastu

Unatoč naporima koji se poduzimaju u borbi protiv klimatskih promjena, emisije stakleničkih plinova i dalje dosežu rekordne razine. Klimatske promjene sve više utječu na zdravlje i ugrožavaju živote ljudi u cijelom svijetu, dok se prozor mogućnosti za izbjegavanje potencijalno katastrofalne budućnosti brzo zatvara.

Dokazano je da je posljednjih 11 godina najtoplije u povijesti mjerenja, kaže se u izvješću te se ističe da je broj smrtnih slučajeva na godišnjoj razini povezan s vrućinama i da je porastao za gotovo 36 posto u posljednjih nekoliko desetljeća.

Samo u 2023. vrućine su bile povezane s rekordnih 710.000 smrtnih slučajeva, pri čemu se njih više od 70 posto može pripisati klimatskim promjenama prouzročenih ljudskim djelovanjem.

Istodobno klimatske promjene čine uvjete pogodnijima za prijenos vektorskih bolesti, među kojima su denga i Zika i brojne druge.

I ekstremni vremenski uvjeti i šumski požari sve češće ugrožavaju ljudsko zdravlje, osobito među ranjivijim stanovništvom i u regijama s ograničenim kapacitetom pravodobne reakcije na utjecaje povezane s klimom.

U tom kontekstu autori smatraju da treba hitno izmijeniti pristup "kako bi se promijenio smjer djelovanja i da bi se zaštitilo zdravlje i opstanak sadašnjih i budućih generacija.