Akademik Lončarić: Umjetna inteligencija sve prisutnija u društvu

Akademik prof. dr. sc. Sven Lončarić s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu gostovao je u središnjem Dnevniku HTV-a, gdje je govorio o sve većoj prisutnosti umjetne inteligencije u svakodnevnom životu.

Govoreći o područjima u kojima se umjetna inteligencija već koristi, istaknuo je kako "primjena ima puno i umjetna inteligencija prodire u razne sektore društva".

- U vozilima koji mogu detektirati ako vozač recimo nije koncentriran na vožnju ili neke opasne situacije u prometu i mogu asistirati vozačima. Imamo i mnoge druge primjene - od edukacije, raznih drugih područja, financija, naveo je.

Dodao je kako umjetna inteligencija osobito dolazi do izražaja gdje god imamo neke podatke i naročito kad puno ima podataka, onda je umjetna inteligencija naročito učinkovito oružje za rješavanje tih problema.

- Jer onda je moguće provoditi to strojno učenje na tim velikim količinama podataka, pojasnio je Lončarić.

Naglasio je i kako je razvoj računalnih tehnologija zadnjih desetljeća doveo do toga da količina podataka raste velikom brzinom u svim sektorima ljudskog djelovanja, što, kako je rekao, otvara dobre prilike za primjenu tehnika umjetne inteligencije.

O budućnosti umjetne inteligencije

Govorio je i o budućnosti umjetne inteligencije.

- Evo sad kad smo spomenuli već autonomna vozila, sigurno da će određeni daljnji napredak se ostvariti, jer trenutno stanje je tako da nije moguće potpuno automatsko i autonomno upravljanje vozilima bez ikakve potpore čovjeka, rekao je.

- Tu možemo sigurno očekivati neki napredak gdje će onda biti još pouzdanije na današnje stanje sigurnosti upravljanja  vozilima od strane takvih sustava umjetne inteligencije, dodao je.

- Isto tako, vjerojatno možemo očekivati i u drugim područjima - od medicine, da će se više i više metoda razviti koje će pomagati liječnicima, npr. u medicini da se bolje radi dijagnostika različitih bolesti, a također i terapija bolesti, naglasio je Lončarić.

Govoreći o drugim područjima primjene, rekao je kako se napredak očekuje u poljoprivredi, meteorologiji, gdje god imamo razne tipove podataka što mogu biti općenito tekst ili neki nizovi brojčanih podataka.

"Budućnost će donijeti još kvalitetnije primjene umjetne inteligencije"

- Ovo je jedna nova tehnologija i, naravno, kao i svaka nova tehnologija u prošlosti, ona će se razvijati. I daleko od toga da je sada već danas sve razvijeno i spremno i da funkcionira perfektno, rekao je.

"Čovjek će i dalje imati svoju ulogu"

- Vjerujem da će budućnost donijeti još kvalitetnije primjene umjetne inteligencije u raznim područjima. Čovjek će i dalje imati svoju ulogu, dodao je Lončarić.

Istaknuo je kako će, kao i ranije tehnologije poput digitalnih računala ili parnog stroja, umjetna inteligencija utjecati na tržište rada.

- Sigurno je da će ova nova tehnologija, kao i sve neke prošle tehnologije kad su došle, naprimjer kad su izumljena digitalna računala ili parni stroj, da je to utjecalo na tržište rada i na zanimanja. Neka su zanimanja možda malo manje postala potrebna, a neka nova zanimanja su se stvorila. Tako da vjerujem da će i sada biti takva situacija, rekao je.

- Možemo očekivati neke buduće benefite dalje od ovih tehnologija, dodao je.

Sve veća prisutnost virtualnih asistenata

Osvrnuo se i na sve veću prisutnost virtualnih asistenata. 

Na pitanje kasni li se s edukacijom građana o korištenju umjetne inteligencije, Lončarić je odgovorio:

- Istina je da je edukacija uvijek dobra i korisna. Ljudi trebaju znati koje su granice takvih sustava. Konkretno, razni virtualni asistenti i veliki jezični modeli uče s informacijama koje su dostupne na internetu. To mogu biti razne knjige, vijesti, članci i slično. Naravno da među tim informacijama sigurno ima i nekih pogrešnih informacija, naglasio je.

- Takav jedan sustav može i određene pogrešne informacije dati korisniku i korisnici moraju biti svjesni toga da moraju na neki način provjeriti tu informaciju koju su dobili, zaključio je Lončarić.