Martina, prva balkanska analogna astronautkinja

U okviru hrvatskog predsjedanja Jadransko-Jonskom inicijativom u Zagrebu se održava konferencija posvećena jačanju položaja žena u društvu. Govorilo se o potencijalu žena u svim segmentima društva, pa i u STEM području. O svojim iskustvima govorila je i jedna analogna astronautkinja.

Martina je prva balkanska analogna astronautkinja. Pojednostavnjeno na Zemlji obavlja istraživanja za buduće svemirske misije, npr. na Mjesecu ili Marsu. Put do toga bio je težak.

- Mnogo je stereotipa o ženama u STEM-u, treba srušiti mnogo barijera. Ljudi vas zanemaruju, vaš glas katkad se ne čini važnim, diskriminiraju vas. Katkad se teško izboriti za to da vaš glas ima vrijednost, za HTV Dnevnik rekla je Martina Dimoska, Sjeverna Makedonija.

Prema podacima Eurostata, zbog neravnopravnog položaja žena na tržištu rada godišnje se gubi 3 posto BDP-a na razini Unije. Stoga je potrebno ohrabriti žene i prepoznati njihovu vrijednost u svim područjima. A posebno u STEM-u.

-Treba provoditi te edukacije, objašnjavati djevojkama, mnoge nisu sigurne u svoje digitalne sposobnosti. Od malena bi u odgojno-obrazovnom procesu trebalo obrazovati djecu za ta zanimanja, objasnila je Helena Štimac Radin, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.

Nedostaje inženjerki

Na razini Unije trenutačno je nekoliko stotina tisuća praznih radnih mjesta u STEM područjima. I dok su žene dobro zastupljene u znanosti i matematici, nedostaje inženjerki.

- Jer ono što je važno je da se u ovom trenutku velike gospodarske tranzicije prepozna koja su to zaposlenja budućnosti da žene steknu vještine i znanja koje će u budućnosti biti tražene, istaknula je Andreja Metelko Zgombić, državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova.

I dobrim osobnim primjerom pokažu kako nijedna prepreka nije nesavladiva. 

- Rekla bih im da ne odustaju jer znam da je u našem društvu vrlo lako odustati. Potrebno je mnogo žrtve, no ne odustajte. Imajte vjere u sebe, društvo i ljude koji vas okružuju, poručila je Dimoska. 

A potrebno je razbiti i stereotipe o muškim i ženskim zanimanjima. Jer tada ni nebo nije granica.

 Rano obrazovanje žena u STEM područjima radi borbe protiv rodne nejednakosti

- Najprije moramo rano početi s obrazovanjem, a u razgovor moramo uključiti sve rodove. Ključno je povećati osviještenost, rekla je Martina Dimoska

Dimoska, sudionica panela "STEMazing Women" održanog u sklopu konferencije "Strong Women For A Stronger Adriatiac-Ionian Region", rekla je da nije riječ o tome da žene gura u nešto što ne žele, već "o načinu na koji smo odgajane, koji nam dodjeljuje uloge koje moramo poštovati želimo li biti prihvaćene".

Lidija Pansegrau Hadrović iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova, koje je organizator konferencije, rekla je da "kako bismo ojačali jadransko-jonsku makroregiju, najprije moramo osnažiti žene".

Hrvatska je krajem svibnja u Sarajevu preuzela predsjedanje Vijećem Jadransko-jonske inicijative (JJI) te provedbom strategije EU za Jadransko-jonsku regiju (EUSAIR).

Jadransko-jonska inicijativa pokrenuta je 2000. godine i u njoj uz Hrvatsku, Sloveniju, Grčku, Italiju te San Marino sudjeluju i sve države zapadnog Balkana osim Kosova.

- Prvi korak leži u tome da žene opskrbimo potrebnim alatima, resursima i podrškom kako bi mogle pokušati. To uključuje jednak pristup obrazovanju, profesionalnim prilikama i voditeljskim ulogama. Moramo ukloniti prepreke koje sprečavaju napredovanje žena koje im omogućuje da u potpunosti doprinesu razvoju i prosperitetu naše regije, kazala je Pasengrau Hadrović.

Svega 14 posto žena u STEM-u

Savjetnica za makroregionalne strategije iz Europske komisije Helena Sundblad Schäfer rekla je da iako je sve više poslovnih prilika u STEM područjima, žene se i dalje suočavaju s preprekama, prije svega u pogledu rodnih stereotipa.

- Udio žena u STEM zanimanjima u zapadnom Balkanu iznosi svega 14 posto. No, moramo shvatiti postizanje jednakosti između muškaraca i žena koristi svima. Jačanje ženskih postignuća u obrazovanju doprinosi gospodarskom osnaživanju i uključivijem ekonomskom rastu, dodala je Sundblad Schäfer.

Cristiana Carleti, savjetnica u talijanskom odjelu za jednake mogućnosti i sudionica panela, istaknula je podatak da iako se u programima obrazovanja za STEM područja (u Italiji) nalazi 40,9 posto žena, a 59,1 posto muškaraca, no da ipak 57,6 žena završava studij na vrijeme, u usporedbi s 53 posto muškaraca.

- Međutim, moramo također uzeti u obzir činjenicu da su žene u lošijem položaju što se tiče zaposlenja i razlike u plaćama. Ako govorimo o prosječnoj stopi pet godina nakon diplomiranja, naravno u STEM karijerama, stopa zaposlenosti iznosi 94,1 za muškarce i 90,9 za žene, rekla je Carleti.

Moderatorica panela, zamjenica voditelja Predstavništva EK-a i voditeljica odjela za medije Andrea Čović Vidović, spomenula je da bi BDP po glavi stanovnika u Europskoj uniji mogao povećati za tri posto do 2050., odnosno da bi ukupni BDP mogao narasti na 820 milijardi eura, "kada bi više žena bilo u STEM-u".

- Moramo informirati mlade žene. Postoje i statistike koje pokazuju da je trenutno broj digitalno nepismenih žena i djevojaka u porastu i da je značajno dominantniji u usporedbi s mladićima, dodala je Čović Vidović.

Razbijanje stereotipa

Samra Mujačić, profesorica na Fakultetu elektrotehnike Sveučilišta u Tuzli, navela je podatke Svjetskog ekonomskog foruma (WEF), prema kojima će u narednih 25 godina nestati 47 posto poslova i da će "65 posto djece koja danas ulazi u prvu razinu obrazovanja na koncu raditi na posve novim radnim mjestima koja još ne postoje".

- Primarni zadatak obrazovanja postaje obučavanje učenika da se učinkovito nose s promjenama i izazovima s kojima će se suočiti tijekom posla i života, kazala je Mujačić.

Dodala da na razini Europske unije samo 30 posto ženskog stanovništva radi u STEM područjima te da je "stoga ključno potaknuti djevojke u ranoj dobi prema karijeri u STEM-u i razbiti stereotipe da su visokotehnološke industrije isključivo za muškarce".

Nina Drakulić, inženjerka telekomunikacija i osnivačica crnogorske nevladine organizacije "Montenegro Robotics" za promicanje robotike, na panelu je rekla da je nužno ojačati obrazovanje kako bi se postalo globalno kompetitivno u robotici.

- Zato što živimo u dobu tehnologije, STEM je svugdje: mobiteli, laptopi i sve. Stoga moramo premostiti jaz između teoretskog i praktičnog znanja kako bismo pomogli budućim učenicima da budu spremni za stvarni svijet. Kao inženjerka, nastavit ću motivirati mlade djevojke da postanu jedne od nas, dodala je Drakulić.