Raste ovisnost o mobitelu: razgovori, informacije, igrice i dopisivanje

Ovisnost o mobitelu uzrokuje poteškoće u socijalnom funkcioniranju i svakodnevnom životu, poteškoće u školi ili na poslu, te probleme u međuljudskim odnosima. 

Prema prošlogodišnjim rezultatima istraživanja CRO-COSI jedna trećina djece provodi dva i više sati dnevno ispred ekrana, ali u vidu zabave i igre. 40,2% mladih provodi 4 i više sati u komunikaciji putem društvenih medija radnim danom, a 52,5% njih vikendom.

Najčešće korištene društvene mreže Instagram, Snapchat, Tik Tok i Whats Up. Samo 1,3% šesnaestogodišnjaka ne koristi društvene mreže.

Nude nam informacije, zabavu, sjaj i blještavilo, svijet u kojem bogati ne plaču a sirotinja bježi od svoje realnosti u onu virtualnu. Ekrani i društvene mreže na njima potpuno su nas obuzeli.

Paradoksalno - svjesni problema nesvjesno koristimo uzrok problema.

Mobilni uređaji dio su našega života, teško ih je izbjeći, no znaju biti i vrlo zavodljivi.

Iznenađujuće, pomalo i zabrinjavajuće... Bili svjesni toga ili ne; ovakve navike ostavljaju posljedice.

Psihijatri i psiholozi posljednjih dvadesetak godina prepoznaju ovaj problem. Stoga savjetuju: dva do tri sata dnevno sasvim je dovoljno. Sve iznad toga je pretjerivanje koje može odvesti u ovisnost.

- Imamo naše pacijente, klijente, koji se ujutro bude i prva stvar im je pogledati sadržaj WhatsAppa, Vibera, cijeli dan su kroz to i zadnja stvar prije spavanja opet je to, kaže prof. dr. sc. Zoran Zoričić, psihijatar.

Uređaji i društvene mreže koriste se iz različitih razloga. 

Dario je jedan od naših poznatijih TikTokera. U stvaranju sadržaja, tvrdi, vodi ga iskrenost. Na njegovu profilu više od pola milijuna ljudi prati svakodnevicu mladog poduzetnika.

- Mislim da je taj broj nastao zato što su se ljudi mogli poistovjetiti. Nastojim prezentirati iskreno trenutke i mislim da to ljudi znaju cijeniti i zato je došla takva brojka, kaže Dario Marčac, poduzetnik, TikToker.

Cilj svake društvene mreže je što dulje zadržati korisnike pa naglasak stavljaju na sadržaj koji nam se sviđa i nude nam ga u izobilju. 

Društvene mreže kao alat

Zbog toga satima možemo biti pred ekranom. Pa za mlade ima savjet - shvatite društvene mreže kao alat.

- Da ih pokušaju koristiti kako kreativu, da oni budu kreatori sadržaja, a ne da budu osobe koje pasivno upijaju sadržaj, kaže Marčac.

Roditelji bi trebali ograničiti vrijeme

A roditelji bi trebali ograničiti vrijeme korištenja uređaja i društvenih mreža, izaći iz zone komfora i više vremena provoditi s djecom.

- Naučit će s vremenom da je upravo vrijeme provedeno s vlastitom djecom najveći komfor koji mogu imati, kazao je Zoričić.

Dobar savjet zlata vrijedi, pa makar, kakve li ironije, došao s ekrana.