Što se događa u Jadranu? Pojavljuju se neobične ribe i velike meduze

11.07.2022.

07:00

Autor: Klaudia Modrić Plantarić/T.D./More/HRT

Ribe u Jadranskom moru

Ribe u Jadranskom moru

Foto: More / HRT

Kapa glavu čuva, a globalno zatopljenje ostavlja trag. Znanstvenici su zapanjeni brzinom kojom se mijenja sastav riba u Jadranskom moru. Pojavljuju se neobične ribe i velike meduze, a tu su i sve veće temperature mora. 

Hoće li Jadransko more i njegovo podmorje za nekoliko desetljeća izgledati drugačije? Hoće - složni su znanstvenici. Drastične promjene slijede u domaćem ekosustavu zbog globalnog zatopljenja te ljudskog faktora. 

- Kod vrsta koje su ušle, one su alieni, strane vrste, ako su uspostavile populaciju, a onda iza toga, ako ta populacija utječe na okolni život u moru, onda su one invazivne vrste - dakle, vrste koje utječu na okolni život. Mi za sada imamo sreću, u Jadranu nemamo dokaza da te vrste mijenjaju nešto bitno - govorimo o ribama - za vrste koje su već u Jadranu. Ali drugi dijelovi Mediterana nisu tako sretni. Slike tamo su bitno izmijenjene, istaknuo je Marcelo Kovačić, kustos za kralješnjake u Prirodoslovnom muzeju u Rijeci.

Kovačić navodi da se u prosjeku svake godine otkriju dvije nove vrste riba, ili su otkrivene tek sada ili su došle preko Sueskog kanala i Gibraltarskog prolaza iz Sredozemnog mora.

Pitamo ga hoće li budući naraštaji za 20, 30, 40 godina poznavati drugačije morske stanovnike od ovih koje mi poznajemo danas.

- Da, sigurno da hoće. Ono što će oni onda vidjeti bit će drukčije nego ovo što je danas u onoj mjeri u kojoj je ono što je danas drukčije nego ono što je bilo kad sam ja bio dijete, a promjene bi mogle biti brže, odgovara Kovačić.

A sve brže promjene uvjetuju suradnju s kolegama iz Hrvatske i cijeloga svijeta s kojima istražuju mora na dubinama i do 700 metara. 

- Ono što je novo bilo je ronjenje uz uporabu anestetika za istraživanje malih riba skrivenih u morskom dnu. Ono što još nije dovoljno, rađeno u Jadranu u Hrvatskoj a radili smo na Balearima, na primjer, su duboke mreže s malim okom koje će na površinu mora izvući male ribe koje do sada vjerojatno nisu bile poznate za znanost, naglasio je Kovačić.


No hrvatski znanstvenici itekako imaju dugu istraživačku povijest na području oceanografske, ihtiološke i ribarstveno-biološke znanosti. Još je davne 1891. Juraj Kolombatović u Splitu dao opise novih vrsta glavoča na talijanskom i hrvatskom jeziku. Knjiga "Ihtiofauna Jadranskoga mora", čiji su autori naš sugovornik i profesor Jakov Dulčić iz Splita, s obrađenih 456 vrsta riba u Jadranu iznimno je vrijedna.   

- Ova knjiga došla je 25 godina nakon slične knjige koja je bila izdana krajem prošlog stoljeća i bila je potreba da se ona pojavi, rekao je Kovačić.

Uskoro nas očekuju znanstvene potvrde još nekoliko novih vrsta riba otkrivenih u uvali Soline na otoku Krku, što potvrđuje neizmjerno bogatstvo umjereno toplog Jadranskog mora. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!