Neželjene posljedice izazvane sustavom AI-ja kao kazneno djelo

Radi pristupanja Hrvatske Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) mijenjaju se pojedine odredbe Kaznenog zakona. Najviše pozornosti izazvalo je uvođenje novog kaznenog djela – kažnjavanje neželjenih posljedica izazvanih sustavom umjetne inteligencije.

Robotaksiji već prevoze putnike, no u slučaju nesreće otvara se pitanje odgovornosti – vlasnika, proizvođača, programera ili nekog trećeg.

– Netko će morati biti kriv, ali teško će biti odrediti granicu jer se može dogoditi da istodobno zakaže više sustava. Tko je onda odgovoran?, upozorio je odvjetnik Vlaho Hrdalo.

Ministarstvo: Potrebno urediti kaznenu odgovornost

– Normalno je da morate urediti ovaj dio koji se tiče kaznenog aspekta. Želimo napraviti kazneno djelo i utvrditi odgovornost za one koji će proizvoditi ili dovoditi u uporabu vozila sa sustavima umjetne inteligencije, istaknuo je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.

Stručnjaci upozoravaju

Informatički stručnjaci upozoravaju da bi zakon mogao biti preširoko napisan.

– Umjetna inteligencija u određenim situacijama halucinira, odnosno može izmisliti odgovor koji nema uporišta u činjenicama, rekao je IT stručnjak Marko Rakar.

Na problem tzv. „crne kutije“ upozorio je odvjetnik Stefan Martinić iz Hrvatske udruge za umjetnu inteligenciju CroAI: – Često niti kreatori ni nadzornici ne znaju zašto je sustav došao do određenog rezultata.

Gospodarska komora: Zakon može kočiti inovacije

I u Hrvatskoj gospodarskoj komori smatraju da bi kaznene odredbe mogle imati negativan učinak.

– Kada posebno izdvojite sustave umjetne inteligencije i stavite ih pod kaznene odredbe, stvarate destimulirajući učinak na inovacije i istraživanje, poručila je Iva Nappholz iz HGK.

Ako se poduzetnici obeshrabre, dodala je, domaće gospodarstvo moglo bi izgubiti korak sa svjetskom konkurencijom. Stoga, prije donošenja zakona, smatraju, treba o svemu dobro promisliti.