Orada, noćna mora za školjkare: Tehnologijom do tvrde kohabitacije

Šibenski školjkari muku muče s vječito gladnim predatorom. Jata orada rade im goleme štete, a da bi "shvatili" kada se hrane, kako i gdje se kreću iskoristit će i tehnologiju. Ispod Šibenskog mosta stručnjaci, domaći i iz Crne Gore, testiraju tehnologiju akustičnog praćenja orade. U more su spustili prijemnike i orade s ugrađenim čipom.

Predator je i školjkarima noćna mora. Oradi će sada pokušati na kraj stati tehnologijom.

- Nakon što smo uspavali ribu s anestetikom otvorit ćemo je 2-3 mm iznad analne žljezde i tu ćemo umetnut ovaj čip. Svake dvije minute emitirat će signal, a "lovit" će ga prijamnici, objasnio je tehnologiju Mario Prečanica, mag. ing. maricult.

Pet njih takvih je pod morem. Sustav zvučnog-praćenja tek se testira. A označene orade na ribarskoj su uzici.

- Da nam bude u dosegu. Ribi je omogućena sloboda plivanja od površine do dna i ima nekoliko metara radijus kretanja, rekao je Matija Bumbak, uzgajivač školjaka.

Utvrditi se želi kako i gdje plivaju, u koje se doba ljubiteljice školjaka hrane.

Radi li sustav u praksi i kako?

- Ovaj ćemo spuštati sa platforme. I gledamo sada da riba dok se kreće bude u dometu najmanje tri prijemnika kako bi kasnije mogli raditi algoritme lokalizacije, rekao je jedan od operatera.

Proba će pokazati i s koliko je prijamnika najbolje premrežiti šibensku modru njivu. I na kojim pozicijama ih uroniti. Veća akcija već je najavljena za 6 mjeseci.

- Postavit ćemo značajno veći broj prijemnika duž kanala i označiti stotine orada i pratiti njihovo okretanje tijekom dužeg vremenskog razdoblja. Onda možemo doći do nekih statistički bitnih saznanja, pojasnio je doc. dr. Slavica Tomović, Elektrotehnički fakultet, Univerzitet Crne Gore.

Neprijatelj im je broj jedan. Žele im, stoga, školjkari znati obrasce ponašanja. Kako bi mogli djelovati.

 (TVD Potpisi) (izvor: dr.sc. LEON GRUBIŠIĆ, Institut za oceanografiju i ribarstvo Split)

Više, jače, učinkovitije jer oradi su uzgajališta - "švedski stol".

- Mi smo imali gubitke i do 70 %. Ne postoji apsolutno rješenje, na kraju će to biti jedan suživot ili kao kažu političari, tvrda kohabitacija, kazao je Matija Bumbak, uzgajivač školjaka.

U moru je ima sve više. A za sobom, tuže se uzgajivači, ostavlja pustoš. Koriste se tehnologijom da bi je upoznali. U planu je tehnologijom štititi i farme dagnji.