Kriza koja pogađa industriju videoigara u svijetu nije pogodila Hrvatsku

Rekordan broj zaposlenih, decentralizacija prihoda te iznimna popularnost hrvatskih igara na globalnoj sceni trendovi su koji su obilježili hrvatsku industriju videoigara u 2023. Najnovije istraživanje pokazalo je kako hrvatske igre uživaju iznimnu popularnost na globalnoj razini, ali i da kriza koja pogađa industriju videoigara u svijetu, domaće proizvođače nije pogodila.

Procvat hrvatske industrije igara u protekloj godini, unatoč trendovima u svijetu, potvrdilo je i istraživanje Klastera hrvatskih proizvođača videoigara. 

Drugi dijelili otkaze, kod nas se zapošljavalo

I dok su drugi dijelili otkaze - kod nas se u tom sektoru zapošljavalo. 

- U svijetu se vidi pad prihoda i dobiti, a ono po čemu smo mi anomalija da unatoč svemu mi imamo i dalje rast zaposlenih, kaže Aleksandar Gavrilović, tajnik klastera hrvatskih proizvođača računalnih igara.

Prihodi su manji nego u rekordnim pandemijskim godinama, ali sa 61 milijun eura na računu i dalje bolji nego 2019. 

Ulaganje u tu industriju za banke je rizično, a izdavači lani nisu uložili ni centa pa je sve ostalo na domaćoj snalažljivosti i iskustvu.

- Prošla godina je nama bila dobra godina, a 2024. će biti stagnacija što se tiče financija, ali rast zaposlenih i rast proizvodnje, a 2025. će biti godina gdje ćemo ubrati plodove te 2024. godine, rekao je Željko Kos, Suosnivač LGM Gamesa.

U Hrvatskoj se razvija 150 videoigara

Trenutačno se u Hrvatskoj razvija 150 videoigara. 

Gotovo sve naše velike tvrtke prodane su strancima, no udvostručio se broj onih s desetak zaposlenika, što je, kažu upućeni, jamstvo održivog rasta industrije.

- Zadnjih godina u Hrvatskoj gaming industriji su se prodale nekim velikim konglomeratima iz svijeta, to je neki normalan proces, ono do čega kasnije dolazi jest da neki od ključnih ljudi iz tih kompanija odlaze i otvaraju nove studije s novcem koji su dobili od prodaje, kazao je Damir Đurović, organizator sajma videoigara.

Naša industrija igara izvozi 90 posto sadržaja, a najviše je kupaca iz Sjedinjenih Američkih Država. 

No Hrvatska je jedina članica Europske unije čiji proizvođači plaćaju dodatnih 30 posto poreza.

- Iako smo potpisali sporazum o dvostrukom oporezivanju sa SAD-om, mi još uvijek nismo to ratificirali, što znači da mi godinama gubimo milijun eura svake godine, kaže Aleksandar Gavrilović.

U međuvremenu pomoć države povećala se. Ministarstvo kulture i HAVC dali su do sada milijun eura poticaja, a još toliko stiglo je iz fonda Kreativna Europa.