Bista Bojana Stupice otkrivena u HNK Zagreb

Bista velikog slovenskog scenografa i redatelja Bojana Stupice svečano je otkrivena u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. Stupica je režirao niz zapaženih predstava, spomenimo samo klasike - "Večeru u osam", "Ribarske svađe" , "Kavkaski krug kredom" te uprizorenje praizvedbe Marinkovićeve "Glorije."

Otkrivanjem biste velikog slovenskog umjetnika, redatelja, scenografa i glumca Bojana Stupice obilježen je Dan državnosti i 30. obljetnica neovisnosti Republike Slovenije, priopćeno je iz slovenskog veleposlanstva u Zagrebu.

Autorica biste je kiparica Judita Šercar, a na svečanosti su prisustvovali i hrvatska ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek te slovenska ministrica za Slovence u inozemstvu Helena Jaklitsch.

- Vrlo sam sretna što se Zagreb prisjetio velike uloge Bojana Stupice i njegova utjecaja. To je lijepa gesta suradnje i pokazatelj dobrih odnosa Hrvatske i Slovenije, rekla je Helena Jaklitsch, ministrica za Slovence u susjednim državama i svijetu.

- Nisam mogla vjerovati koliko sam i sama kroz neko obrazovanje slušala i čitala o svemu što je ostavio kao trag, rekla je Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture i medija.

Bojan Stupica (1910.-1970.) studirao je arhitekturu u Ljubljani, ali kad je počeo posjećivati kazališta širom Europe, kazališni svijet postao je potpuno ovisan o njemu. Glumio je u mlađim godinama, a kasnije se posvetio režiji. Od svoje prve režije 1931. do posljednje 1970., postavio je 116 predstava na slovenskim, makedonskim, hrvatskim i srpskim pozornicama, kao i 14 predstava u Pragu, Budimpešti, Moskvi, Baselu i Beču.

Između 1955. i 1957. vrlo je uspješno radio u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu kao stalni redatelj. Kasnije, kada se afirmirao i u inozemstvu, povremeno se vraćao u Zagreb kao gostujući redatelj (ukupno 13 predstava u Zagrebu). Kratko je predavao na Zagrebačkoj akademiji za kazališnu umjetnost. Ostavio je neizbrisiv trag u hrvatskom kazališnom stvaralaštvu i kulturi. Bio je jedna od najzanimljivijih ličnosti u zagrebačkom kulturnom životu. Tijekom boravka u Zagrebu bio je član Slovenskog doma.