U Crnoj Gori predstavljena "Budvanska pjesmarica"

U Tivtu u Crnoj Gori predstavljena je "Budvanska pjesmarica", važno djelo iz 17. stoljeća koje stručnjaci nazivaju "Bašćanskom pločom bokeljskih Hrvata".

Na izdanju, čiji je izdavač Hrvatsko nacionalno vijeće u Crnoj Gori, radili su ugledni znanstvenici iz Hrvatske, a knjiga je važna jer svjedoči o kontinuitetu hrvatskog naroda na tim prostorima.

Budvanska pjesmarica napokon je stigla u Boku Kotorsku. Na knjizi se radilo dugo.

- Nešto više od godinu dana, mi smo zapravo imali već pripremne radove i ideja je već bila da uklopimo ovu Budvansku pjesmaricu u jedan niz knjiga koje smo radili, liturgijskih, o Kotoru: dakle, Kotorski misal, Pontifikal, govori Zvonimir Deković, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća u Crnoj Gori.

Stručnjaci su složni, Budvanska pjesmarica za bokokotorsku važna je gotovo kao Baščanska ploča za cijelu hrvatsku kulturu.

- To je jedan čovjek, anonimni čovjek, sakupio vatromet hrvatske poezije onoga vremena. U Budvi! U Budvi gdje danas ne možete tu istu knjigu prikazati jer nema tamo ni jednoga - ako nema igdje nema Hrvata, onda ih nema u Budvi. Tada ih je bilo jako puno. A ova knjiga ima važnost jer ona oživljava gotovo srednjovjekovni duh Hrvatske, ističe Slobodan Prosperov Novak, povjesničar književnosti, autor predgovor.

Objavljivanje Pjesmarice ima golemu važnost za hrvatski narod, posebno onaj u Crnoj Gori. Svjedoči o stoljetnom postojanju i tradiciji.

- Tridesetak godina prije nastanka te Budvanske pjesmarice zapisani su prvi stihovi na hrvatskom jeziku, pjesnika Mara Dragovića, u kojima se spominju "Hrvati i vas rod - Dalmatini i vas rod hrvatski". A u Budvanskoj pjesmarici zapravo imate elemente i čakavskog i ovih štokavskih govora, kaže Domagoj Vidović, jezikoslovac, autor pogovora.

- Budvanska pjesmarica sredine 17.stoljeća je lokalizirani prikaz religijskih tekstova, a i forme koje susrećemo inače u Korčuli, Hvaru, Zadru. Prema tome, ona sustavno govori o jedinstvenosti religijskog i kulturnog prostora, ističe Neven Staničić, profesor književnosti.

Iako danas Hrvata u Crnoj Gori ima manje od 1 posto u ukupnom broju stanovnika, hrvatska, odnosno katolička baština čini više od 60 posto crnogorskog kulturnog blaga. Budvanska pjesmarica još je jedan svjedok kontinuiteta postojanja Hrvata na tim prostorima.