Na oko 300 metara nadmorske visine, u poznatom vinogorju Postup na Pelješcu, krenula je berba grožđa. Iako su kvaliteta i kvantiteta uroda dobre, vinogradarima sve više prijete neželjeni "berači" – divlje svinje i ptice.
08.09.2025.
07:00
Autor: Vicko Dragojević/L.P./Plodovi zemlje/HRT
Na oko 300 metara nadmorske visine, u poznatom vinogorju Postup na Pelješcu, krenula je berba grožđa. Iako su kvaliteta i kvantiteta uroda dobre, vinogradarima sve više prijete neželjeni "berači" – divlje svinje i ptice.
Na 300-tinjak metara nadmorske visine, u slavnome Postupu, berba je krenula. Dobre su i kvaliteta i kvantiteta, ali trsove nisu praznile samo ljudske ruke.
- Jedan dio vinograda je već obran, jedan kao što vidite, nije. Kvaliteta se čini da će biti u konačnici dobra. Kvantiteta je, u odnosu na prošlu godinu, nešto manja kod nas, rekao je Arsen Roso, voditelj vinograda.
- Pa jedno je zbog suše i drugo standardno zbog divljih svinja i ptica, i toga što napada, jer ovdje smo u divljini, nema podne - ponoća, kad god došao on je doma, dodaje Roso.
Na drugoj strani Pelješca berba je polako zahuktava. Prvi pogled na vinograde obećava.
- Rane sorte smo pobrali, to smo završili. Krenuli smo i s rozeom i sad krećemo s plavcem, za nekakvih 15 - 20 dana. Nadamo se dobroj godini. Godina jest bila sušna, pala je sad jedna dobra količina kiše, koja možda i nije trebala, ali uredu. Mi smo spremni na sve moguće situacije, nastavlja Vanja Ljubotina, rukovoditelj vinarije Janjina.
Možda ipak ne na baš sve situacije:
- Obalili su međe. Ima ih strašno puno. Pored sve žice, oni probiju ispod žice i razvale među, kaže Ljubotina.
Srušene međe, odnosno suhozidi, potpis su divljih svinja. Marija Mrgudić iz Vignja je na rubu snaga.
- Mi smo svaku godinu na tom hektaru brali šest tona, a ove godine smo jedva jednu tonu ubrali, dodaje Marija Mrgudić, vinarka s Pelješca.
Slična je situacija na čitavom Pelješcu, a to potvrđuju i ove amaterske snimke.
- One dolaze ispred kuća. Dalje malo, ima jedan restoran; rekla mi je vlasnica da im dolaze kad su gosti tu. Više se ne boje uopće, toliko ih je, priča Mrgudić.
- Ove godine je bilo dosta suše, a životinje se moraju s nečim hraniti. Vinogradi su im pristupačni, pošto dobri dio površina se ne obrađuje. Šikare su blizu vinograda i prvo nastradaju vinogradi. To je nešto sasvim normalno, govori Niko Antičević, tajnik lovačke udruge Muflon, Potomje.
Na snazi je uredba o afričkoj svinjskoj kugi i suzbijanju brojnost stanja. Ipak, kako se to provodi i u Bosni i Hercegovini, divlje svinje spas pronalaze na Pelješcu.
- Uz veće protjerivanje divljači, a ujedno i veće količine vuka, divlja svinja ide gdje joj je bolje, gdje se bolje osjeća. A Pelješac ima jedan dio nepristupačnih dijelova, gdje ni mi lovci ne možemo doći ni sa psima, ni u pogonske lovove i jednostavno je raj za daljnje razmnožavanje, naglašava Antičević.
- Osim pojačanog odstrela i kontrole lovišta lovci koriste i repelente. Radi se o kemijskim sredstvima na bazi mokraće vuka ili medvjeda. Ipak, postoje i nove, suvremenije metode zastrašivanja divlje svinje, pojašnjava novinar Vicko Dragojević.
- Sistem uređaja za zastrašivanje divljači tako da pas istovremeno laje i puška koja puca. Tako da ja to koristim već dvije godine. Meni se pokazalo 100 posto uspješno, ističe Ivica Dujmović, tajnik lovačke udruge Dubrava iz Gornje Vručice.
Problem sa svinjama nije od jučer, ali ove godine situacija izmiče kontroli. Divlje svinje stalno preplivavaju more, s kopna na Pelješca i dalje prema otocima. Broj im stalno raste.
- Problem traje već 20-ak godina, ako ne i više. Pelješac je džungla u određenim dijelovima, nepristupačni tereni i oni se razmnožavaju bez ikakvog prirodnog neprijatelja, naglašava Ljubotina.
U vinogradima blizu šuma ne pomaže gotovo ništa: postavljene su mreže visoke 2 metra, prvenstveno zbog muflona, ali divlje svinje opet pronađu svoj put.
- Probali smo praviti zaštitu s plinskim topom. Jednu godinu je donekle; prvu godinu je funkcioniralo, drugu onako nekako, a treću više nema koristi. Mi smo probali repelentima, stavljali krpice tako da on ima dosta intenzivan vonj, odnosno smrad. Ni to nije baš pomagalo, zaključuje Roso.
Divlje svinje otkidaju dio po dio vinograda, negdje pojedu trećinu uroda, negdje čak i više. Vinogradari su u strahu, uz ovakvo stanje kako dočekati pravi početak berbe na vrhunskim pozicijama.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!
Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora