Hrvatska kultura u 2024.: Nagrade, gostovanja zvijezda...

Prošla je godina u hrvatskoj kulturi donijela niz zanimljivih događaja. Brojne nagrade dobili su domaći filmaši, obilazila su se i kazališta i muzeji, pokazali smo da možemo ugostiti i najveće svjetske glazbene zvijezde. Sve institucije u kulturi bilježe porast broja posjetitelja, a dobili smo i prvi Zakon o hrvatskom jeziku...

Prvu Zlatnu palmu, pa europskog Oscara zatim i nominaciju u "prvih 15" za zlatni kipić Američke akademije - donio nam je 13-minutni film "Čovjek koji nije mogao šutjeti". 

- Film se tiče jednog veoma hrabrog čovjeka iz Beograda, koji je bio Hrvat, i koji je dao vlastiti život da bi zaštitio Bosanca, kaže redatelj filma Nebojša Slijepčević.

U dugom je metru slavila "Proslava" - s najviše osvojenih Arena na ovogodišnjoj Puli. "Dražen" je, pak, privukao 80 tisuća gledatelja u hrvatska kina, na 60. obljetnicu rođenja našeg velikana košarke. 

- Bilo je jako izazovno, baš zato smo se trudili da pokažemo ovu stranu koju ljudi manje znaju, privatna Draženova priča, i to iz jedne studije o karakteru, neuništivom karakteru, kaže redatelj filma Danilo Šerbedžija. 

Na daskama koje život znače, ovaj put stradunskim, iznikla je hit predstava "Ekvinocijo". Odnijela je uz sedam nominacija i najviše Nagrada hrvatskog glumišta, njih četiri. 

- Predstava počinje u moru, završava u moru, završava s nekim iskupljenjem, s nekim oprostom, oprostimo si malo, kaže redatelj Krešimir Dolenčić.

A ovogodišnji dramski žiri imao je najteži zadatak - odgledati rekordnih 80 predstava. No, stigao je još jedan hit: Komedijini "Jadnici", za koje karte "nema ni za lijeka".

- Ova produkcija zasigurno je najveća, u ovom prostoru, i premašuje mogućnosti ovog prostora, i ona ponovno postavlja pitanje izgradnje nove dvorane, kaže ravnatelj Komedije Miljenko Puljić.

I u HNK u Osijeku pomama - "Maratonci trče počasni krug" i "Sokol ga nije volio" rasprodani su mjesecima.

Osječki i splitski HNK udružili su snage i praizveli balet "Snježna kraljica", u koreografiji i režiji Svebora Sečaka i skladatelja Davora Bobića.

- Nekako imam osjećaj da je ovo naše vrijeme u kojem se sada nekako nalazimo jedan bijeg od stvarnosti, ali jedan svijet dobrote i ljubavi, ono što nedostaje ovom svijetu u danom momentu, kaže skladatelj baleta "Snježna kraljica" Davor Bobić.

Kristian Novak ne prestaje se čitati. "Slučaj vlastite pogibelji" osvojio je najprije kazališnu publiku, zatim i godišnju nagradu Vladimir Nazor, nagradu Ksaver Šandor Gjalski, Meša Selimović i Fric.

- Posvetio sam tihim, čestitim dragim ljudima, koji često svoje borbe vode daleko od medija, daleko od javnosti, i u tome često ostaju sami, a njihove borbe su nam itekako važne da bismo postali bolje društvo, poručuje Novak.

Godina posvećena ocu hrvatske književnosti

Godina je bila posvećena ocu hrvatske književnosti Marku Maruliću - i kulminirala izvedbom Paraćeve Judite u minhenskom Prinzregententheatru, pod ravnanjem Ivana Repušića. 

Slavio se diljem zemlje i 150. rođendan Ivane Brlić Mažuranić, ali i 100. Slobodana Novaka.

A dobili smo i prvi Zakon o jeziku. 

Pjevalo se i na engleskom, upisali smo se i na svjetsku kartu izvrsnih koncertnih destinacija koncertom Eda Sheerana na hipodromu...

Slavio je i Muzej suvremene umjetnosti - za sedam desetljeća čak šest izložbi vodećih umjetnika hrvatske avangarde. Od Picelja, Knifera, Vanište, Srneca, Trbuljaka do Gotovca.  

- Tomislav Gotovac nije želio biti specijaliziran samo u jednom mediju, a njegova su djela i danas zanimljiva. Naime, pitamo se koliko smo slobodni u odnosu na 60-e, 70-e, kaže Pierre Bal-Blanc, autor i kustos izložbe "Tomislav Gotovac a.k.a. Antonio G. Lauer".

Nakon 3 godine i 31,6 milijuna eura - otvoren je Prirodoslovni muzej. 

- Probali smo ispričati priču koja kreće prostorno, iz prizemlja, od razvoja života, kaže muzejska savjetnica Irena Grbac. 

Nažalost, izgubili smo doajenke i velikane umjetničke scene:

VERA HORVAT PINTARIĆ (1926. - 2024.) 

VELJKO BULAJIĆ (1928. - 2024.) 

DANIJEL DRAGOJEVIĆ (1934. - 2024.) 

IVICA KRAJAČ (1936. - 2024.) 

PETAR KRELJA (1940. - 2024.) 

TOMISLAV KURELEC (1942. - 2024.) 

LUKO PALJETAK (1943. - 2024.) 

MUNIR VEJZOVIĆ (1945. - 2024.) 

KOSTADINKA VELKOVSKA (1949. - 2024.) 

ŽARKO SAVIĆ (1949. - 2024.) 

DUŠKO VALENTIĆ (1950. - 2024.) 

FEDOR DŽAMONJA (1955. - 2024.)