Hrvatsko sokolarstvo na UNESCO-voj listi nematerijalne kulturne baštine

Hrvatska ima 18. nematerijalno dobro. Na UNESCO-ov popis baštine čovječanstva uvršteno je hrvatsko sokolarstvo. Tim povodom u središnji Dnevnik HTV-a javila se iz Karlovca, gdje djeluje udruga koja se bavi sokolarstvom, novinarka HRT-a Tanja Kuturovac.

- Sokolarstvo je tradicionalan način lova u kojem se ptice grabežljivice koriste kako bi hvatale divljač u prirodnom okruženju, rekla je uvodno Kuturovac prije razgovora s dr. sc. Viktorom Šegrtom, osnivačem i predsjednikom Hrvatskog sokolarskog kluba.

- Čast je danas izreći da je hrvatsko sokolarstvo od jučer na UNESCO-voj listi nematerijalne kulturne baštine. Evo Eleonora sa mnom želi sudjelovati u razgovoru, to je normalno, rekao je središnjem Dnevniku HTV-a dr. sc. Viktor Šegrt. 

- Od vremena Ilira, Kelta, Misali Hrvoja Vukčića Hrvatinića, Slobodna trgovina Dubrovačke republike, darivanje 12 sokolova Veneciji, moderno sokolarstvo u Republici Hrvatskoj, nakon Domovinskog rata. U vrijeme Jugoslavije zabranjeno, ilegalno zato što je navodno nacionalne pripadnosti, u ilegali se prenosilo, zahvaljujemo našem Heraku iz Istre koji ga je prenosio. Godine 1995. Emilio Menđušić u Šibeniku, koji je pionir hrvatskog sokolarstva, otvara prvi sokolarski centar gdje ja završavam prvi tečaj sokolarenja. U Hrvatskoj kasnije reguliramo i danas kroz sve te susrete, časopise, publikacije, mlade ljude dolazimo do toga da stavljamo sokolarstvo, uz pomoć ministarstva kulture i pomoći Ministarstva poljoprivrede jer je to prije svega način lova i tradicije, na listu nematerijalne svjetske kulturne baštine čovječanstva, rekao je Šegrt.

Za što se koristi sokolarstvo

Govoreći o tradiciji koja je u Hrvatskoj starija od tisuća godine objasnio je da danas nije samo riječ o lovu.

- Prije svega ptice grabljivice, koje se koriste za sokolarstvo kao i ova, ovo što se ona glasa jer je ona odgojena od strane čovjeka upravo za svrhe sokolarenja iz kontroliranog uzgoja, danas sokolarstvo osim što je lov, sokolarske tehnike su nezamjenjive u rehabilitaciji ptica grabljivica, sokolarske tehnike u uzgoju odnosno ptice grabljivice su se koristile od 50-ih i 60-ih godina 20. stoljeća sve do danas u obnovi vrsta, kao što su sivi sokol u Americi, kalifornijskog kondora i drugih. Zbog toga se sokolarstvo zove po ocu sokolarstva Fredericku II. Hohenstaufenu "De Arte Venandi cum Avibus" ili "Umjetnost lova s pticama grabljivicama" Sokolarstvo je zaista zbog toga nematerijalna svjetska neopipljiva kulturna baština, objasnio je Šegrt.

Tko je Eleonora

Na kraju je predstavio jastrebicu Eleonoru koja se glasala tijekom cijelog javljanja uživo.

- Eleonora, kojoj sam ja u službi jer njoj ne možete biti vlasnik kao ni jednoj sokolarnoj ptici, 2018. godine došla je u Hrvatsku iz Velike Britanije iz selektivnog uzgoja. Britanski sokolari su dali veliku pomoć hrvatskim sokolarima i nastavit će tradiciju potomaka za nove, nadolazeće hrvatske sokolare da bi mogli sokolariti na prostoru RH. Eleonora na prvom mjesto voli hvatati zečeve, a fazani su na drugom mjestu. Nikad nema ugroze okoline, nema opasnosti po divljač, stanište i ekološki okolišno zaista najprihvatljiviji način održivog korištenja prirode, istaknuo je Šegrt.