Profesor Krasić otkriva - hrvatski kao svjetski jezik 17. stoljeća

Povjesničar i profesor Stjepan Krasić, dominikanac koji je život posvetio traganju u Rimskim i Vatikanskim arhivima, došao je do fascinantnih otkrića o našem jeziku. Te spoznaje mogle bi promijeniti do sada znanu povijest hrvatskog književnog jezika.

Crkva je polovinom 16. stoljeća najprije među slavenskim jezicima izabrala hrvatski kao opći jezik svih Slavena uz obrazloženje.

- Taj jezik koji mi tražimo je zapravo hrvatski jezik, on je najrašireniji među Slavenima, najrazumljiviji, najbliži svom izvoru. On se upotrebljava i na kraljevskim dvorovima, uključujući tu i carigradski kao diplomatski jezik i on je majka i korijen svih slavenskih jezika, naveo je povjesničar Stjepan Krasić.

Zatim su isusovci 1599. na rimskom sveučilištu Colegium Romanum po nalogu pape osnovali Akademiju ilirskog jezika.

- Tu se prvi put u povijesti hrvatski jezik počeo proučavati na sveučilišnoj i znanstvenoj razini. To je rođendan hrvatskog književnog znanstvenog jezika, pojašnjava Krasić.

A tada slijedi senzacionalno otkriće Krasića - sva najuglednija svjetska sveučilišta taj jezik trebala su kao obvezan uvrstiti u svoje programe, čime hrvatski postaje svjetskim jezikom tog doba. 

- Papa Urban VIII. 1643. godine izdao dekret po kojemu se ovaj jezik hrvatski koji je izabran da bude opći jezik svih slavenskih jezika proučava ne samo u Rimu nego u drugim, bilo crkvenim bilo javnim sveučilištima, objašnjava Krasić.

A riječ je o najuglednijim sveučilištima tog doba među ostalim u Rimu, Kölnu, Ingolstadtu, Toulouseu, Beču, Parizu, Oxfordu, Madridu, Salamanki. Nevjerojatna, ali istinita spoznaja o veličini našeg jezika u 17. stoljeću koju će trebati prihvatiti i jezikoslovci i šira javnost.

- Očekujem još, da ne samo akademske nego i državne vlasti nešto poduzmu da se ova otkrića koja su vrlo značajna, najznačajnija otkrića u povijesti hrvatskog jezika, unesu u školske priručnike, ne samo ove osnovnih škola nego i akademske, naveo je.

Trebat će nakon ovih otkrića mijenjati povijest hrvatskog jezika jer za njegovo rođenje zaslužan je crkveni, a ne hrvatski narodni preporod.