Otvorena Noć knjige: Čita se sve manje i manje

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u podne je svečano otvorena Noć knjige. 13. godinu diljem Hrvatske organiziraju se najrazličitiji programi, a ovaj put ih je više od 1150. Cilj cijelog projekta je promicanje čitanja, a koliko su brojne akcije poticanja čitanja tijekom godina urodile plodom - provjerila je ekipa podnevnog Dnevnika.

Na otvorenju Noći knjige u Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci u Zagrebu, koja se održava u povodu Svjetskoga dana knjige i autorskih prava te Dana hrvatske knjige, predstavljeno je istraživanje prema kojemu se čitanost u Hrvatskoj nije znatno promijenila, ali da se posljednjih godina uočava stalni postupni pad čitanosti.

U posljednjih pet godina odgovor na pitanje "jeste li tijekom ove godine pročitali barem jednu knjigu", pao je s 49 na 38 posto.

Istraživanje je provedeno na reprezentativnom uzorku u Hrvatskoj na tisuću ispitanika od 1. do 20. ožujka 2024. u organizaciji agencije Karika koja nedostaje.

Najviše čitaju žene, visokoobrazovani i Istrani

Istraživanje pokazuje da se vjerojatnost da je netko pročitao barem jednu knjigu povećava, ako je u pitanju ženska osoba (45 posto), visokoobrazovana osoba (61posto), osoba s višim primanjima kućanstva (49 posto) ili osoba koja živi u Istri (52 posto).

Tri najčešća načina nabave knjiga su i dalje posudba u knjižnici (37 posto), kupnja (40 posto) i posudba od prijatelja (34 posto), no među čitateljima postoje razlike u načinu nabavljanja knjiga.

Najmlađi knjige češće posuđuju u knjižnici i kopiraju ili preuzimaju s interneta, od prijatelja ih češće posuđuju osobe iz Slavonije ili Dalmacije ili one koje žive na selu, a najčešće ih kupuju osobe u dobi 26-45 godina, visokoobrazovane osobe i osobe s visokim primanjima. Na dar je najčešće dobivaju oni stariji od 65 godina.

U najvećoj se mjeri i čita i kupuje beletristika. Od preostalih vrsta knjiga, najviše se kupuju dječje knjige, zatim publicistika, priručnici i stručne knjige, kažu rezultati.

Ako kupnju knjiga promatramo kroz posljednje četiri godine, možemo vidjeti da se sve vrijeme publicistika podjednako kupuje; stručne knjige i priručnici pokazuju ove godine pad u prodaji, dok je kupovina dječjih knjiga stabilna zadnje dvije godine.

Knjige se i dalje najviše ne kupuju zbog nedostatka interesa i broj takvih osoba raste. Najčešće ih nemaju muškarci i najmlađi.

Sadržaje na internetu čita 72 posto populacije, najviše visokoobrazovane osobe (89 posto) u dobi 16-45 godina (85 posto 92 posto) koje žive u Zagrebu i okolici (86 posto) u kućanstvima s primanjima višim od 2200 eura mjesečno (92 posto).

Posjećenost promocija knjiga te različitih festivala i sajmova ostala je nepromijenjena u odnosu na prošlu godinu.

Za jedan postotak opao je i broj članova knjižnica (na 66 posto), koji smatraju da knjižnice zadovoljavaju sve njihove potrebe za čitanjem knjiga te da imaju sve naslove koji ih zanimaju, pokazuju rezultati istraživanja čitanosti u Hrvatskoj.

Obuljen Koržinek: Naši napori bit će sve važniji

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek ocijenila je da podaci istraživanja ne idu sasvim u prilog zagovornicima čitanja, ali da Ministarstvo i ostali neće odustati od mjera za poticanje čitanja.

Otvarajući Noć knjige, "makar u podne", kazala je da ne postoji ni jedno područje u umjetnosti koje ne osjeća promjenu u načinu komuniciranja u kulturi.

To nije nešto što će stati i naši će napori biti sve važniji, a to što radimo morat ćemo raditi još više, rekla je istaknuvši da Ministarstvo podržava brojne oblike promicanja umjetnosti, podrške knjizi, prevođenja, otvaranja linija financijske potpore, nastupa na sajmovima i druge manifestacije.

Poticanje čitanosti, smatra, čini važan uvjet u održavanju društva vitalnim i zdravim, sposobnim da se odupre brojnim izazovima suvremenih prilika.

Predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore Slavko Kozina kazao je da je istraživanje samo jedan od načina djelovanja, među kojima je i Noć knjige, transmedijalni događaj koji na više načina želi dati odgovore i povezati čitatelje s knjigom.

Prema Kozini, rezultati istraživanja pokazuju promjenu paradigme kako se i što čita, ali da knjižari mogu biti zadovoljni činjenicom da je prodaja knjiga stabilna.

Ocijenio je da to što rade ipak nije dovoljno te da moraju naći načina da daju više i da ih čeka bitka s novim medijima i novim čitateljskim navikama.

Uz Zajednicu nakladnika i knjižara Noć knjige organizira Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Knjižnice grada Zagreba, Knjižni blok - Inicijativa za knjigu, Udruga za zaštitu prava nakladnika ZANA, portal za knjigu i kulturu Moderna vremena i Hrvatska udruga školskih knjižničara.

Sudjeluje 120 osnovnih i 45 srednjih škola, 40 vrtića, 240 narodnih knjižnica i brojni antikvarijati, knjižare, nakladnici, fakulteti, učenički domovi, domovi za starije, muzeji, bolnice, pa čak i jedan zatvor. Programi se održavaju i u parkovima, dvorcima, na arheološkim lokalitetima te u tramvajima i autobusima.

A ovogodišnji je zaštitni znak manifestacije - knjigosaur Gjuro /Načitanović/Nachitanovicz, koji spas od apokalipse - traži u knjigama. No traže ga i mladi. Maturanti zagrebačke V. gimnazije - mjesečno pročitaju 2-3 knjige.

- Osobno neki egzistencijalni filozofski romani, kaže Paula Bušelić.

- Ja obožavam kriminalistiku i horor, kaže Anja Vicković.

- Isto kriminalistika i horor, kaže Lucija Batinić.

- Ja u slobodno vrijeme rado čitam, jer kada kreneš sa svim tim lektirama povede te dalje, ističe Tonko Brebrić.

Matoša su čitali ispred uspinjače, ali i u njoj!

- Dogovorili smo se da to bude Matoš - jer je 110 godina od njegova odlaska i 110 odlaska od hrvatske moderne i početka avangrade, kaže Vesna Muhoberac, prof. Hrvatskog jezika, V. gimnazija.

...a kod samog spomenika - repali:

- Većinom Matoš koristi tu obgrljenu rimu, a za rap bi možda bila parna pa sam tako našao Baladu o suncokretu koja mi se vrlo svidjela, kaže Vigo Sinanović, maturant.

U Osnovnoj školi Kustošija - osmaši rado čitaju:

- Znanstvenu fantastiku i fantastiku, to smatram vrlo opuštajuće za čitanje, kaže Julija Junek, OŠ Kustošija, 8. razred.

- Najslađe čitam slikovnice, možda je to dječje, ali sam još u tom rangu, kaže Jan Zlatar, OŠ Kustošija, 8. razred.

No ovaj su put - ispisivali transparente. Kao odgovor na pročitanog ''Tinkihota'' Silvije Šesto.

- I zapravo kad dižu te transparente, voljela bih da osvijeste da više trebaju biti za, a manje protiv. Jer mi smo većinom vremena protiv, to nije dobro, ističe Silvija Šesto, spisateljica.

A na putu od Splita do Solina - čitalo se i u autobusu:

U Osijeku nastavak akcije vraćanja knjiga bez plaćanja zakasnine i jeftiniji upis novih članova:

- Sjajan je odaziv, dakle i 2 eura je bila niža cijena za upis. Vole čitati kriminalistiku i trilere i to je nešto što im je zajedničko, kaže Siniša Petković, voditelj Posudbenog odjela za odrasle, Gradska knjižnica Osijek.

Kao što je zajedničko danas svima - čitanje.