Povijesni roman u digitalnom dobu

Međunarodna književna manifestacija 44. Zagrebački književni razgovori (ZKR), na kojima se raspravlja o povijesnom romanu u digitalno doba otvoreni su u srijedu navečer u Društvu hrvatskih književnika (DHK) u Zagrebu. Razgovori traju do 6. listopada.

Predsjednica DHK-a Hrvojka Mihanović-Salopek istaknula je da je tema o kojoj će se raspravljati na ovogodišnjim Zagrebačkim književnim razgovorima velika i važna.

- To je tema koja raspravlja o lošim i dobrim stranama nacionalnih zbivanja u povijesti, rekla je predsjednica DHK-a, dodavši da ona pokazuje i poseban umjetnički odraz povijesnih zbivanja na sudbinu čovjeka kao pojedinca koji je toliko puta bio bespomoćna žrtva i pijun velikih ratnih zbivanja i povijesnih promjena.

Ocijenila je da je društvo humano i iskazuje svoju miroljubivost ako uzima u obzir zadovoljstvo što više pojedinaca unutar društva.

- Povijesni roman razlikuje se od službene povijesti zato što prikazuje sudbinu pojedinca, istaknula je Mihanović-Salopek.

Predsjednik Povjerenstva za ZKR Dubravko Jelačić Bužimski rekao je da su povijesni romani sačuvane ljepote važnih uspomena, pozvavši sudionike skupa da u sljedeća dva dana o tome razgovaraju.

- I ovo vrijeme algoritama i te kako može neke stvari učiniti zagonetnima, ali mi smo zato tu i ljudi koji će govoriti o toj temi, a oni su gotovo svi autori i novopovijesnih romana, dodao je Bužimski.

Za pisce povijesnih romana pretraživanje interneta dio je istraživanja.

- Sada imamo nove metode procjenjivanja prošlosti jer su dokumenti dostupniji i znatno nam je lakše pronaći priče i likove iz povijesti. Ali i naša sadašnjost temelji se na prošlosti, napomenula je austrijska književnica Bettina Balaka.

Iako se mlađim generacijama često pripisuje raspršenost i nedostatak pozornosti za čitanje duljih romana, i unatoč svim novim tehnologijama, povijesni romani i dalje su omiljeni među čitateljima.

- Povijest je na neki način utočište za sve one koji žele pronaći neki smisao, neki plan, neki naum u onome što na prvi pogled može izgledati sasvim bez ikakvoga smisla i plana, komentirao je književnik, povjesničar umjetnosti i profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu Dino Milinović.

Zagrebački književni razgovori održavaju se do 6. listopada, sudjeluju Dino Milinović, Pavol Rankov, Denis Peričić, Bettina Balka, Jasna Horvat, Boris Beck, Igor Žic, Hrvoje Hitrec, Ludwig Bauer, Ljuba Arnautović, Zoltán Medve i Milana Vuković Runjić, a među temama vezanima uz povijesne romane i digitalno doba su i potraga za podvodnim blagom, varanje sudbine, umjetnička, ali i umjetna inteligencija.