Predstavljen 3. svezak Hrvatske tehničke enciklopedije

Treći svezak Hrvatske tehničke enciklopedije posvećen arhitekturi, urbanizmu, geodeziji, građevinarstvu i dizajnu predstavljen je u utorak u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža u Zagrebu.

O trećem svesku, u kojem je sveobuhvatan prikaz hrvatske graditeljske i tehničke baštine, govorio je predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt koji je istaknuo kako ova publikacija obrađuje arhitekturu i urbanizam, geodeziju, građevinarstvo i dizajn. U središtu je ovoga sveska graditeljstvo i sve srodne aktivnosti koje se bave planiranjem, uređenjem i opremanjem prostora, rekao je i dodao kako to predstavlja kulturu našega življenja.

Po riječima arhitektice Mie Roth Čerina, učinci arhitekture i svih tema kojima se bavi ovaj svezak čitateljima su vidljivi na svakome koraku. Naglasila je kako je organizacija prostora način na koji društvo vidi vlastitu povijest, prepoznaje kulturu i ostavlja ih budućim generacijama.

Professor emeritus Miljenko Lapaine je istaknuo kako Enciklopedija donosi prikaze osoba, institucija i poduzeća čija su imena nerijetko utkana u kolektivno pamćenje i kulturni identitet nacije. Posebno je važno, dodao je, da se u Enciklopediji nalaze podatci o geodeziji i mjeriteljstvu.

Glavni urednik Zdenko Jecić je napomenuo kako se u Enciklopediji sadržaj donosi u člancima poredanima abecednim slijedom od A do Ž, posvećenima djelatnostima i disciplinama kao što su, osim spomenutih, zgradarstvo, inženjerska geodezija, kartografija, hidrotehnika, cestogradnja, pejzažna arhitektura ili industrijski dizajn; stilskim i tehnološkim razdobljima od prapovijesti i antike do modernog i suvremenoga graditeljstva te tipološkim oblicima građevina, njihovih dijelova i sklopova kao što su poslovne ili školske zgrade, neboderi, tornjevi, metalne konstrukcije, mostovi, željezničke pruge, tuneli ili gradovi.

Naglasio je kako su među 478 biografski obrađenih imena i osobe poput renesansnih graditelja Jurja Dalmatinca i Nikole Firentinca, znanstvenika Ruđera Boškovića, arhitekata Hermana Bolléa, Viktora Kovačića, Stjepana Planića, Drage Galića i Ivana Vitića, graditelja cestâ Filipa Vukasovića i Kajetana Knežića te graditelja mostova Krunoslava Tonkovića i Jure Radića.

Među ustanovama, dodao je, to su, uz arhitektonske, građevinske i geodetske fakultete, primjerice Državna geodetska uprava, Institut građevinarstva Hrvatske, projektni uredi poput Arhitektonskog projektnog zavoda, Urbanističkog instituta Hrvatske ili danas eksponiranoga arhitektonskoga Studija 3LHD.

Istaknuo je i kako su od građevinskih i industrijskih poduzeća obuhvaćeni i nekadašnji gospodarski divovi, poput Jugomonta, Salonita, Industrogradnje, Konstruktora, Viadukta ili Montinga, a neka su to i danas, poput Nexea, Kamgrada ili Strabaga.

Treći svezak Hrvatske tehničke enciklopedije sadržava 977 obrojčanih stranica, 687 članaka sa 70.077 redaka teksta (2336 autorskih kartica) i gotovo 2000 ilustracija, karata, crteža, tablica, a na njemu je radilo 87 suradnika.

Hrvatska tehnička enciklopedija (HTE) djelo je koje donosi znanja o hrvatskoj tehnici, njezinoj povijesti i sadašnjem stanju, dajući presjek bogate hrvatske tehničke i industrijske baštine.

Projekt se odvija u suradnji s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti (HAZU) i Akademijom tehničkih znanosti Hrvatske (HATZ).

Enciklopedija dolazi usporedno u mrežnome (tehnika.lzmk.hr) i tiskanom izdanju, od kojih je potonje predviđeno u četiri sveska posvećena zaokruženim tematskim cjelinama.

Prvi svezak izašao je iz tiska u prosincu 2018., a drugi u srpnju 2022.