Romansirana biografija Sergeja Ejzenštejna na hrvatskom

Izdavačka kuća Hena com - knjige koje se pamte objavila je romansiranu biografiju Sergeja Ejzenštejna, jednog od najvažnijih filmskih stvaralaca 20. stoljeća, u kojoj autorica Guzel Jahina otkriva kakav je zapravo bio čovjek koji je prošao put od genija kojega je slavio svijet do proskribiranog umjetnika.

Tko je zapravo bio Sergej Ejzenštejn? Genij ili propagandist? Vizionar ili egocentrik? Umjetnik koji je ovladao masama ili čovjek kojim je ovladao sustav? - neka su od pitanja na koja ruska spisateljica tatarskih korijena Guzel Jahina ostavlja prostor čitatelju da pronađe odgovore i postupno otkrije koliko je bio pun proturječja, strahova i opsesija, neprestano razapet između vlastite umjetničke vizije i zahtjeva vremena i političkih prilika u kojima je stvarao.

Jahina u osam poglavlja, koliko je i snimio filmova - makar se oni nisu svi sačuvali ili došli do nas u izvornom obliku, opisuje život redatelja koji je promijenio povijest svjetske kinematografije prateći nastanak tih radova, od zanosa mlade sovjetske kinematografije i vrtoglavog uspona do svjetske slave, pa sve do cenzure, progona i straha od Staljinovih čistki.

- Poput književne montažerke, prizore i fragmente njegova života slaže u dinamičnu cjelinu, preuzimajući postupak kojim je Ejzenštejn revolucionirao filmski jezik. Roman tako teče poput filma: smjenjuju se trijumfi i porazi, grandiozne zamisli i poniženja, strasti i strahovi, a njegov uspon i pad poprimaju gotovo faustovske razmjere jer cijena genijalnosti, slave i moći nad publikom na kraju se pokazuje zastrašujuće visokom, kaže izdavač.

Autorica kaže kako je Ejzenštejn, kojega su njegovi najbliži zvali Ejzen, bio vrlo složen, proturječan i nemirna duha, skrivao se iza stotinu krinki, a čini se da ga ni puno godina nakon njegove smrti nitko do kraja nije raskrinkao.

- Tvorac krajnje propagandnih filmova i remek-djela svjetske kinematografije, čas predmet snažne ženske strasti i legendarni umjetnik, čas čovjek ledena srca. Histerik, preplavljen vlastitim strahovima ili veliki znanstvenik, teoretičar filmske umjetnosti. Suptilni umjetnik, a istovremeno bezobrazni i bestidni šaljivac. Čovjek rebus, čovjek kaleidoskop, riječi su kojima ga je opisala u bilješci čitatelju.

Jahina objašnjava kako si je za roman, koji je nastajao tri godine tijekom kojih su se i u politici i u njezinom životu događale temeljite promjene, zadala da će satkati umjetničko platno iz svih danas dostupnih podataka, citata i brojki tog vremena te autorskih pretpostavki o liku glavnog junaka. Htjela je, kaže, razviti radnju na granici fikcije i fakcije, stvoriti umjetničko djelo, ne znanstveni rad, ali svakako s krajnjim uvažavanjem istine.

Pisanja određenih poglavlja izmjenjivala su se s putovanjima na Ejzenštejnova mjesta, u Pereslavlj-Zaleski, Peterburg, Rigu te u Meksiko, a veći dio romana završila je u Almatiju u Kazahstanu gdje se i sama preselila 2023. godine.

Guzel Jahina (Kazanj, 1977.) završila je Filozofski fakultet i radila na Moskovskoj filmskoj školi, nakon čega je radila u sektoru odnosa s javnošću i u marketingu. Kratke priče i poezija objavljivani su joj u brojnim književnim časopisima.

S debitantskim romanom "Zulejha otvara oči" (2015.) doživljava velik uspjeh i osvaja mnoge književne nagrade, među kojima Veliku knjigu i Jasnu Poljanu. Knjiga je adaptirana u kazališnu predstavu i televizijsku seriju.

Nagrađivana autorica čija su djela prevedena na više od četrdeset jezika, objavila je još romane "Volginu djecu" i "Ešalon za Samarkand", u kojem se ponovno bavi temom vezanom za ranu sovjetsku povijest evakuacijom djece u doba velike gladi dvadesetih godina prošlog stoljeća.

"Ejzen", koji je na hrvatski prevela Tatjana Radmilo, osvojio je Prix Transfuge 2026. za najbolji ruski roman.