U Saloni predstavljen antički kompleks za preradu maslinova ulja

Na arheološkom lokalitetu Salona u utorak su predstavljeni najnoviji nalazi, uključujući otkriće antičkog kompleksa za preradu maslinova ulja, smještenog istočno od Episkopalnog centra, jedno od najvažnijih u ekonomskoj povijesti Salone.

Duga povijest maslinarstva

Otkriće je rezultat zajedničkog istraživanja Arheološkog muzeja u Splitu i Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a terenski obilazak lokaliteta, koji se nalazi sjeverno od Velikih gradskih termi, vodio je Dino Demicheli, voditelj istraživanja, u suradnji s muzejskom savjetnicom Emom Višić Ljubić iz Arheološkog muzeja u Splitu.

- Ove godine otkriven je gotovo cjelovit gospodarski pogon - od sustava za tiještenje maslina, preko objekata za separaciju tekućina, do konačne proizvodnje maslinova ulja. Riječ je o jednom od najvažnijih otkrića u ekonomskoj povijesti Salone, istaknuo je Demicheli.

Na lokalitetu su pronađene brojne kamenice i druge prateće građevine koje potvrđuju značaj maslinarstva u antičkoj Saloni. Stručnjaci smatraju kako ovo otkriće potvrđuje kontinuitet maslinarske tradicije u Dalmaciji, koja se održala sve do danas.

Istraživanja na ovom dijelu Salone traju do 10. listopada, a najnoviji nalazi izazvali su velik interes među medijima i stručnjacima.

Demicheli je objasnio kako se radi o velikom proizvodnom kompleksu dimenzija oko 30 puta 15 metara, u kojem se odvijala cjelokupna proizvodnja maslinova ulja, od prešanja do skladištenja.

Lokalitet otkriva i druge vrijedne nalaze koji svjedoče o životu u antičkoj Saloni. 

- Pronađeno je sedam kamenica u lošem stanju zbog požara, no planira se njihova rekonstrukcija. Kompleks je bio povezan s velikim potrebama crkve u to doba, koja je maslinovo ulje koristila za osvjetljenje crkvenih prostora i vlastite potrebe, dodao je.

Neprocjenjivo iskustvo za buduće arheologe

Za buduće arheologe to je neprocjenjivo iskustvo.

- Ima gomila materijala, svaki dan, puno keramike, puno kostiju, ima stakla, nađemo i cijele komade, jučer smo našli malu Lucernu s prikazom, kaže Sara, studentica arheologije.

- Sve ovo što smo iskopali bilo je metar ispod zemlje, posao zahtijeva i mnogo fizičkog rada. Prvi put sam na jednom ovakvom lokalitetu. Profesor mnogo toga zna, o svakom komadiću koji izvadimo iz zemlje može ispričati priču, kaže Johanes, student arheologije iz SAD-a.


Zanimljivo je da su unutar gradskih zidina pronađena i dva groba, što je, kako navode, neuobičajeno jer se u antičko doba nije smjelo pokapati unutar grada.

- Pretpostavlja se da su grobovi posljedica kriznih vremena, poput ratova ili opsada. Riječ je o jednom odraslom muškarcu i jednoj djevojčici, koji zasad datiraju iz 4. stoljeća, kazao je Demicheli.

- Djevojčica, pretpostavljamo da se radi o mlađoj ženskoj osobi, imala je nekakav nakit na sebi, ogrlicu od perlica, imala je i nekoliko naušnica i jedan lijep lijepo izrađen kompozitni češalj od kosti i željeza s ukrasima, kazao je Demicheli. 

Radovi će trajati još tri do četiri godine

Radovi na lokalitetu nastavit će se još barem tri do četiri godine, a cilj je konzervirati i prezentirati nalazište javnosti kroz edukativne panele i druge medije.

Muzejska savjetnica Ema Višić Ljubić naglasila je važnost istraživanja istočnog dijela Salone, koji je dosad bio manje istražen.

- Ovdje smo otkrili iznimno značajan radionički kompleks u neposrednoj blizini velikog kršćanskog centra, dviju bazilika i biskupove palače. Kompleks za proizvodnju ulja datira u 5. stoljeće, s pregradnjama u 6. stoljeću, i vjerojatno je služio crkvenim potrebama, rekla je Višić Ljubić.

Dodala je kako je ovo otkriće jedinstveno u Dalmaciji jer do sada nije zabilježen tako velik i složen proizvodni centar za preradu ulja na ovom području.

- S velikim zadovoljstvom nastavljamo istraživanja i doprinosimo razumijevanju povijesti i kulture Salone, jednog od najvažnijih arheoloških lokaliteta u Hrvatskoj, zaključila je Višić Ljubić.

Više od 200 godina traju arheološka istraživanja Salone, a za potpunu rekonstrukciju nekoć glavnog grada rimske provincije Dalmacije - bilo bi potrebno još 700 godina istraživanja.