Samostan svetog Frane u Zadru dobitnik Europske oznake za baštinu

Samostan sv. Frane u čijoj je sakristiji 1358. potpisan čuveni Zadarski mir, zajedno sa sedam lokaliteta iz šest europskih država u zajedničkoj transnacionalnoj prijavi mreže Mjesta mira, dobitnik je Europske oznake za baštinu u selekciji 2025./2026., izvijestilo je u srijedu Ministarstvo kulture.

U zaključnom obrazloženju potvrde navodi se da transnacionalna inicijativa povezuje mjesta diljem Portugala, Španjolske, Mađarske, Slovačke, Hrvatske i Bugarske gdje su sklopljeni mirovni ugovori između 13. i 19. stoljeća.

Ta mjesta svjedoče o dugoj i složenoj europskoj povijesti rješavanja sukoba, diplomacije i suživota. 

Premda ukorijenjena u različitim političkim, kulturnim i arhitektonskim kontekstima, ujedinjena su svojom ulogom u formaliziranju mirovnih sporazuma koji su preoblikovali teritorije, odnose moći i sustave upravljanja diljem Europe.

U sakristiji Samostana sv. Frane u Zadru, iznimno vrijednog samostanskog kompleksa upisanog u Registar kulturnih dobra RH,1358. godine potpisan je Zadarski mir, mirovni ugovor između hrvatsko-ugarskog kralja Ludovika I. Anžuvinca i Mletačke Republike kojim je Dalmacija sljedećih pola stoljeća bila inkorporirana u Hrvatsko-Ugarsko Kraljevstvo.

Tim mirovnim ugovorom započelo je zlatno razdoblje gospodarskog i kulturnog procvata Zadra.

Nestrpljivo je fra Stipe, gvardijan najstarijeg franjevačkoga samostana izvan Italije, čekao vijesti iz Portugala. I danas napokon dočekao.

Samostan svetoga Frane dobitnik Oznake europske baštine

Samostan svetoga Frane ovogodišnji je dobitnik Oznake europske baštine. 

Oznaka je to kojoj je cilj naglasiti mjesta koja simboliziraju važne faze u stvaranju današnje Europe.

- Slavimo mir koji se dogodio prije 668 godina, koji je tada značio Zadru. Spontano je došlo da se djeca uključe i da oni osjete što to znači mir. Jer njihovi roditelji, pogotovo očevi, bili su na ratištu nedavno i osjetili rat, govori fra Stipe Nosić, gvardijan samostana sv. Frane.

Zadarski mir mirovni je ugovor potpisan u sakristiji svetoga Frane, 1358. godine. 

Zahvaljujući njemu, Mletačka se Republika morala odreći svojih posjeda u Dalmaciji. 

Dalmatinski gradovi došli su tada pod vlast hrvatsko-ugarskog kralja Ludovika Prvog. 

Cijela ta priča posebno se njeguje u Osnovnoj školi Zadarski otoci, gdje postoji i Muzej u školi.

- To je djeci zanimljivo jer smo nabavili i narodnu nošnju u suradnji s KUD-ovima, kaže Darko Barić, ravnatelj OŠ Zadarski otoci, Zadar.

Djeca vole povijest

U ovoj školi djeca jednostavno vole povijest.

- Zanima me jer možemo naučiti važne stvari koje su bile u prošlosti i onda to bude zanimljivo, kaže Franko, učenik OŠ Zadarski otoci, Zadar.

Već 14 godina Grad, Sveučilište i škola Zadarski otoci obilježavaju obljetnicu Zadarskog mira. I to već od najmlađih uzrasta.

Uz zadarski samostan, Oznaku je ove godine dobilo još šest lokaliteta iz jednako toliko europskih država. 

Za sve njih to znači povećanu vidljivost unutar nacionalne, ali i europske kulturno-povijesne baštine.

Nacionalnu pred-selekciju i nominaciju, kao i tijek projekta podržavalo je Ministarstvo kulture i medija.

Samostan sv. Frane, uz potporu Grada Zadra, Sveučilišta u Zadru i ostalih obrazovnih i kulturnih ustanova, od 2012. godine aktivan je član Europske mreže mjesta mira.

Voditelj projekta je Grad Zadar, a buduće aktivnosti i programe Samostan sv. Frane provodit će zajednički u suradnji s Gradom Zadrom i Sveučilištem u Zadru, o čemu su ranije potpisali i interni sporazum s ciljem promoviranja kulture mira i promicanja povijesti i kulturne baštine.

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek izrazila je ponos što danas u Hrvatskoj imamo ukupno tri nositelja Oznake europske baštine: uz novopotvrđenu transnacionalnu mrežu Mjesta mira sa Samostanom sv. Frane u Zadru, zaslužni nositelji te oznake su i Muzej krapinskih neandertalaca s nalazištem Hušnjakovo (od 2016.) i Muzej vučedolske kulture (od 2022. godine).

Potvrđeni lokaliteti dobit će formalno priznanje na svečanosti dodjele Europskih oznaka baštine u Bruxellesu 22. travnja ove godine, stoji u priopćenju.

Mjesta mira su transnacionalna europska baštinska cjelina koju čini sedam partnerskih lokaliteta iz šest zemalja: Samostan sv. Frane u Zadru (Hrvatska), Park povijesne fontane Kaynardzha (Bugarska), Palača Henriquesa od Alcáçovasa (Portugal), Samostan San Francisco/Povijesni kompleks Alcaices (Španjolska), Kongresna kuća Évora Monte (Portugal), Kuća mira Vasvár (Mađarska) i Dvorac Trencin (Slovačka).

Gržan Martinović: Europska oznaka za baštinu velika je čast za samostan sv. Frane

O značaju priznanja za samostan i grad Zadar Žana Ljuština javila se za središnji Dnevnik HRT-a.

- Sama oznaka iznimno je važna zbog promoviranja mira, ali i promicanja kulturne i povijesne baštine. Međutim, najpoštenije je o tome razgovarati s našom gošćom, Anitom Gržan Martinović, koja je na ovome vrijedno radila više od dvije godine, rekla je novinarka.

Anita Gržan Martinović, viša savjetnica i specijalistica za međunarodnu suradnju Grada Zadra, istaknula je da je Europska oznaka za baštinu veliki uspjeh za samostan.

- Izuzetno smo sretni i ponosni što ovako vrijedna europska oznaka i priznanje dolazi upravo u samostan svetog Frane, gdje je jedno posebno ozračuje mira i duhovnosti, kazala je.

Pojasnila je da je tema prijave bila izuzetno vrijedna i aktualna.

- Započeli smo s pričom o Zadarskom miru iz davne 1358. godine. Taj mir je imao veliki odjek u povijesti i trajao je dugih 50 godina. Polučio je značajne kulturne vrijednosti, ali i u gospodarskom smislu i u svakom društvenom smislu bio je izuzetno važan. A danas govorimo o tome koliko je mir dragocjen i svi smo svjedoci koliko je potreban, a pogotovo trajni mir. To je simbol Europe. Tako smo izabrali upravo jednu temu koja govori o našim zajedničkim vrijednostima i temeljima, naglasila je.

Gržan Martinović je istaknula da je ovo tek početak daljnjeg rada.

- Ja zapravo mogu reći da smo tek na početku pravog posla, jer prema radnom planu koji smo prijavili kada smo davali samu prijavu, očekuje nas puno rada na zajedničkim aktivnostima, brošurama i na povećanju vidljivosti našeg samostana, njegove bogate riznice i svih onih bogatstava koja tu stoje, a na neki način samozatajno, zaključila je.