Radionice mljetskog veza čuvaju tradiciju otoka

Radionice mljetskog veza prije petnaestak godina pokrenulo je Društvo Baština Dubrovnik, a Mljećke vezu i danas i čuvaju tradiciju otoka.

Kroj mljetske košulje

Kada na otoku završi turistička sezona vrijeme je za radionice mljetskog veza. Još 2006. pokrenulo ih je Društvo "Baština Dubrovnik". Marija Nodilo učila je postupno, a danas ona prenosi znanje, u međuvremenu je s polaznicama obnovila dijelove tradicijske ženske nošnje.

- Učio se bijeli vez pa se radila košulja, pa kapica škufija i s bojom se vezlo i onda su se plele sa stražnje strane od te kapice, radili smo pas. Nadamo se još na jesen da će ići obnova gunje, suknje od raše i da ćemo je uspjeti složiti i obojati, za HRT-ovu emisiju More rekla je Marija Nodilo iz Društva "Baština" Dubrovnik.

Za bolji dojam održana je mala modna revija u Rimskoj palači u Polačama, a elementi ženske nošnje potječu još iz antike.

- Sastoji se od gunja s prsima, mljetske košulje sa kolarinom, škufije, ispod škufije ima končijer koji sve to drži i još ide marama preko, rekla je polaznica radionice Marija Matana.

Rasplet ili početak čipke vrlo je zahtjevan i jedan je od najranijih oblika europske čipke poznat još od 12. stoljeća diljem starog kontinenta.

- Najteže je izvući ove žice i onda polako ovo radite.To se mora raditi na robi koja nije oprana, to je pravi originalni recept kroja mljetske košulje, kazala je Marija Stražičić, polaznica radionice.

- Treba početi s izvlačenjem niti, kada se niti izvlače one se uleću i što je više ažura napravljeno to je bogatija košulja, dodala je Matana.

Očuvanje tradicije

Marija Matana jedina je rođena Mljećka, ostale polaznice su vezilje mljetske nevjeste, no s jednakim žarom posvetile su se izvornom ručnom radu od košulje pa do suvenira.

- Ja sam napravila kapu i maramu, to je mljetski faculet i isto se ručno vezlo, rekla je Linda Dabelić, polaznica radionice.

- Radila sam jastučnice s detaljima mljetskog veza, to je lavanda unutra, može se poklanjati gostima ili se prodati. Onda sam upotrijebila mljetski vez na jastučnicama, istaknula je Stražičić.

- Kultura otoka je nešto što je vrijedno za vidjeti i to se cijeni, dodala je Nodilo.

Za razliku od ženske nošnje, muška se već početkom 20. stoljeća potpuno izgubila pa su muškarci vrlo rano usvojili građansko ili pučko odijevanje dok žene nošnju nose u posebnim prigodama.

- Tko je naslijedio od svekrve nošnju  oblači se za svetog Vlaha, svetog Nikolu, Velu Gospu, fešte i onda obuku žene mljetsku nošnju i lijepo je to vidjeti, naglasila je Dabelić.

- Moja su se djeca oblačila, plesala i onda s obzirom na to postoji potreba za komadima odjeće, a isto tako ispuni se zimsko vrijeme, mi tu ostanemo sami, dodala je Nodilo.

Nije baš da žene zimi na otoku nemaju posla, no jedino tada imaju dovoljno vremena posvetiti se održavanju tradicije i očuvanju etno baštine Mljeta.