Kako spojiti ribe, ribolov i slikovnice

Kad nekomu u Zadru spomenete Kali na otoku Ugljanu, prvo što padne na pamet su ribarice, srdele, more. Upravo ta tri elementa su, uz maštovite domaće likove, protagonisti dviju eko slikovnica nastalih u režiji bodulskog trija - ribara Božidara Blaslova, te Sare Stručić i Marina Franića.

"Uz Provir zavoli ribu" i "S Provirkom očisti more" nastojali su najmlađe potaknuti na očuvanje mora i okoliša, ali i češću konzumaciju plave ribe.

Božidar je četvrta generacija ribara iz Kali, a ideja o nastanku dječjih slikovnica edukativnog sadržaja, realizirala se nakon 20 godina razmišljanja.

- Jednog dana, kad sam došao s mora, sin mi je rekao "tata ti smrdiš po ribi" i onda sam shvatio da moram od najmlađih učiti i da riba ne smrdi, da je to njezin prirodni miris i kroz djecu shvatio sam da ih moramo educirati što je riba, koliko je zdravo hraniti se ribom, naravno i čuvati to more od kojeg živimo već generacijama, ističe Božo.

Djeca su najiskrenija i upravo zato i najzahtjevna publika. Zna to i autorica Sara, iako joj ovo nisu prve slikovnice koje je napisala.

- Ja uvijek kažem da za djecu nije lako pisati zato što s jedne strane to mora biti prilagođeno njima, oni moraju shvatiti priču, a s druge strane morate privući i odraslu osobu, roditelja, odgojitelja koji će tu priču donijeti kući i pročitati svom djetetu, smatra autorica slikovnice Sara Stručić.

Meštru Marinu Franiću ilustracije za dvije slikovnice bile su izazov, ne i problem:

- Ako se radi o moru, to sam ja, ako se radi o galebima i vjetru, to sam opet ja - dijete iz Lukorana. Sarin tekst mi je bio inspiracija, Božin život se naslonio na moj život. Tu imamo taj siromaški stol koji okuplja ljude. Želim da ljudi osjete tradiciju, da je to bitno, da je bitno čuvati more, kaže ilustrator Marin.

Slikovnice su već uspješno predstavili u nekim školama i vrtićima. O zgodama glavnog lika, dječaka Martina, sa zanimanjem su slušali i učenici osnovne škole u Kali gdje je Božo predstavio svoje slikovnice - a poruku su itekako razumjeli:

- Ako bacamo u more smeće, stakla i to, onda bi se ljudi mogli izrezati i ribe od toga umrijeti, kaže prvašić Petar.

- Zapamtio sam da se ribu mora voljeti jer je jako zdrava, i da se ne smije pobacati previše plastike u more, ističe drugašić Frane.

- U more se ne baca smeće, nego u koš za smeće ili reciklažu, i treba puno voljeti ribu jer je to zdrava riba, dodaje David iz trećeg razreda.

- Treba voljeti plavu ribu jer je jako zdrava za mozak, a pogotovo za srce, poručila je Anita iz drugog razreda.

Ekološka je to nadogradonja očuvanja mora. Kroz projekt zbrinjavanja odbačenih mreža koje sada krase modne kreacije i odjeću koju i sam Božo s ponosom nosi, u samo 18 mjeseci prikupili su 35 tona, a kaljski ribar pokazao je koliko je posvećen očuvanju.

- Ja sam učio od svog oca, kad mi je rekao prvi put kad sam ušao na brod, nemoj da ti padne na pamet bilo što baciti u more što nije organski razgradivo. Moramo shvatiti da more nije neki deponij i da je kad bacite nešto, daleko od očiju, moramo ga čuvati za buduće generacije, zaključio je Božo.

Inicijativa tih troje bodula na očuvanju prirode i mora vodi male, ali pozitivne promjene - kamo sreće da ih je više.