Paška čipka, trajna vrijednost i "bijelo zlato"

U Pagu je počeo Međunarodni festival čipke. HRT vam donosi priču o onoj koju nazivaju bijelim zlatom, onoj koja je od drugih znatno čvršća, gušća i dugotrajnija, koja je bila i ostala 100 posto izvorni ručni rad koji se nikada nije industrijalizirao. Govorimo o paškoj čipki.  

Uz strpljenje i vještinu, od tanke niti konca već stoljećima nastaje vrijedno remek-djelo hrvatske baštine - paška čipka. Tradicija je počela u 15. stoljeću u bendiktinskom samostanu svete Margarite kada je časna sestra iz Venecije toj vještini naučila i ostale.

- Već u 15. stoljeću počinje širenje čipke u Pagu koja se počinje i komercijalizirati jer je bečki dvor prepoznao eleganciju i finoću paške čipke. Dolazile su Paškinje na dvor, tamo se predstavljale i čak šile za gospodu, govori Mirjana Tkalčec, čipkarica. 

Sati i sati rada potrebni su kako bi se od niti stvorilo umjetničko djelo.

- Ovo je tehnika na iglu. Radi se s malom iglicom po unaprijed zadanoj shemi, samo forma, bez predloška, nema nacrta nego imamo samo oblik. Sad, unutar ovog oblika mi možemo kreirati što želimo, objašnjava Nedjeljka Oros, predsjednica Društva paških čipkarica "Frane Budak", Pag. 

- Radim čipku, spajam je s odjevnim predmetima, bluzama, haljinama, pokrivacama (dio nošnje), sve na što se čipka može staviti, kaže Marija Galić, čipkarica iz Paga.

Paška čipka je zaštićena pod UNESCO-om i diči se posebnom elegancijom. Već dugi niz godina se radi u našem gradu i ona je jedna od najvrednijih stvari koje imamo, istaknula je Martina Pernar Škunca, direktorica TZ Pag.

Da vještina ostaje u sigurnim rukama dokazuje i 12-godišnja Antonija koja već tri godine marljivo uči šivati.

- To je tradicija Paga i želim šiti čipku jer izgleda zanimljivo. Jako me veseli kada napravim čipku jer sam ponosna što sam puno vremena potrošila na to, a ispadne jako lijepo, rekla je Antonija Škunca. 

Paška čipka nije samo tradicija, već i vrijednost koja Pag i danas predstavlja u Hrvatskoj i svijetu.