16:58 / 05.07.2021.

Autor: Studio4/P.F./HRT

Moderna škola 21. stoljeća

Škola

Škola

Foto: HRT/Ilustracija / Shutterstock

Poslodavci govore o nedostatku radne snage, deficitarnim obrtničkim zanimanjima, uvozu radne snage i potrebama tržišta, a svake godine sve je manje učenika upisanih u obrtničke škole, posebice one trogodišnje. No, ako postoji obrazovna ustanova u Hrvatskoj koja ruši predrasude o strukovnom obrazovanju kao zastarjelom i manje vrijednom, onda je to srednja strukovna škola Vice Vlatkovića u Zadru.

Inovativnim pristupom nastavi i izvrsnim rezultatima koje postižu, zadarski učenici pokazuju što znači biti moderna škola 21. stoljeća prilagođena potrebama tržišta rada.

- Proteklih dvadesetak godina mi redovito u prvim danima popunjavamo naše godišnje kvote. Ove godine smo planirali upisati učenike u 13 različitih programa u 9 razrednih odjeljenja, i to smo uspjeli već u prva dva dana. Očito su učenici i roditelji prepoznali našu školu kao mjesto u kojem mogu realizirati svoje težnje i ambicije, i razviti svoju inovativnost i darovitost, rekao je u emisiji HRT-a Studio 4 Tihomir Tomčić, direktor strukovne škole Vice Vlatkovića.

Tako je ove godine upisano oko 210 učenika, od čega su dva razreda četverogodišnji programi, a ostali trogodišnji – autolimari, automehatroničari, instalateri kućnih instalacija, bravari, elektroinstalateri, elektromehaničari, soboslikari, stolari i vozači motornih vozila.

- Važno je reći da se gotova sva ova zanimanja nalaze na popisu regionalnog zavoda za zapošljavanje kao deficitarna zanimanja, ističe Tomčić.

Razlika između trogodišnjih i četverogodišnjih programa je u tome što su četverogodišnji uglavnom teoretski programi, dok su u trogodišnjim programima učenici od samog početka usmjereni ka kvalifikaciji.

- Ti programi tijekom svake godine imaju gotovo 900 sati praktične nastave u svijetu rada. Kad imate dobro opremljenu školu koja prati razvoj tehnologije i implementira ju u nastavni proces, nastavnike koji se kontinuirano usavršavaju i mentore u svijetu rada, kompetencije ne mogu izostati, objašnjava Tomčić.

No, kaže i kako se plan upisa u srednje škole u Hrvatskoj nije mijenjao zadnjih 30 godina.

Čak 42% učenika upisuje četverogodišnje programe koji mahom našem tržištu rada nisu potrebni, dok dvadesetak posto ide u trogodišnje programe, kaže i dodaje kako smatra da problem stigme trogodišnjih programa leži u roditeljima, koji upisom svoje djece u četverogodišnje programe zapravo odgađaju odluku o tome što će ona raditi u životu.

- Najčešće ta djeca završavaju na zavodu za zapošljavanje i onda slijede prekvalifikacije ili čekanja na zavodu. I onda imate paradoksnu situaciju – država plaća 12 godina njihovo obrazovanje, i nakon toga – ako završe na zavodu, još im plaća i prekvalifikacije da bi eventualno pronašli svoje mjesto na tržištu rada, kaže.

Srednja strukovna škola Vice Vlatkovića nosi prestižnu oznaku Centra izvrsnosti u strojarstvu, za što je iz fondova EU dobila čak 63 milijuna kuna kako bi razvijali nove programe.

- Četiri i pol milijuna kuna ide na nadogradnju naših postojećih radionica i kabineta, a više od 35 milijuna ide na opremu, ne samo naše škole već i naših partnera, kaže Tomčić i ističe kako velik dio sredstava ide na edukaciju.

- Mi imamo još jedan velik i odgovoran zadatak, a to je izrada novih programa. Kroz ovaj projekt izradit ćemo tri nova kurikuluma, vrlo važna za trogodišnje škole – to je automehatroničar, instalater kućnih instalacija i po prvi put proizvođač i monter aluminijske PVC stolarije. Također, kroz sustav obrazovanja odraslih, izradit ćemo programe za servisiranje električnih i hibridnih vozila, odnosno program za servisera plinskih uređaja, rekao je.

Tomčić ističe kako škola ima dobru suradnju s gospodarstvom i poduzetnicima.

- Mi svi dijelimo odgovornost za konačni rezultat koji će postići naši učenici. S našim poduzetnicima i gospodarstvenicima treba razgovarati i dati im onu pažnju koju zaista zaslužuju i prepoznati i njihove interese, dodao je.

Kaže kako se škola razvija u tri smjera – prvi je suradnja u realizaciji nastavnog procesa, odnosno praktične nastave. Zatim je tu opremanje škole - Tomčić ističe kako su proteklih desetak godina surađivali s brojnim eminentnim kompanijama poput Vaillanta za solarne sustave, tvornicom Audija za mehatroniku i Toyotom za hibridna vozila.

- Mjesta za suradnju ima itekako, samo treba naći zajednički interes s našim poduzetnicima. Nitko danas u Hrvatskoj ne može tako dobro educirati naše nastavnike u strukovnim školama kao što to mogu poduzetnici – oni prate razvoj tehnologije da bi opstali na tržištu rada, napominje Tomčić i dodaje kako osim stranih, imaju jako dobru suradnju i sa svim domaćom obrtnicima.

- Svi oni znaju da tu postoji zajednički interes – svi naši učenici će danas-sutra i nastaviti raditi kod njih, kaže.

U sklopu Erasmus+ projekta, strukovnoj školi Vice Vlatkovića odobren je projekt rada i učenja u Finskoj i Irskoj – dvadesetak učenika izabrano je za ovu razmjenu.

- To su zemlje koje imaju dobre obrazovne sustave. Dobro je da naši učenici odu tamo da vide kako se tamo radi, i steku iskustva koja onda možemo primijeniti kod nas, priča Tomčić i dodaje kako se velika pažnja pridaje tome da učenici po završetku škole budu sposobni komunicirati i raditi na međunarodnom tržištu.

Ova škola često ide i korak ispred trenutnih potreba gospodarstva, pa je među prvima u Hrvatskoj uvela rad na solarima i električnim vozilima. Osim toga, uvela je i punionicu za električna vozila, na kojoj učenici mogu direktno učiti i raditi.

- Kad smo vidjeli da u Njemačkoj ti solari sve više uzimaju maha, odlučili smo krenuti u tom smjeru. To je bila prva solarna punionica u Hrvatskoj, i kad smo otvarali, svi su bili u čudu što će nam to – a vidite danas, danas se svi natječu da imaju takvu punionicu. Ista stvar je bila s električnim vozilima, prepoznali smo da je to budućnost i nešto što moramo implementirati u naš nastavni proces, objašnjava Tomčić.

Sukladno tome, škola je sudjelovala u velikom europskom projektu u Njemačkoj, vrijednom 2 milijuna eura – tamo su se educirali za servisiranje električnih i hibridnih vozila, dobro se opremili, te izradili programe - kako za osposobljavanje, tako i one za izbornu nastavu.

Tomčić kaže kako trogodišnje škole imaju mnogo više praktične nastave od onih četverogodišnjih, no radi se na tome kako bi se ti programi uskladili, pa su tako izrađeni novi nacionalni kurikulumi. Ističe kako je važno da izrađeni nastavni kurikulumi za strukovno obrazovanje imaju praktičnu nastavu u svijetu rada.

- To će biti jamstvo da i ta djeca budu zapošljiva na našem tržištu, zaključuje.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!