Istarska supa postala nematerijalno kulturno dobro Hrvatske

Umijeće pripremanja Istarske supe dobilo je status kulturnog dobra. Odlučilo je to Ministarstvo kulture i medija, ističu da svojom snažnom simbolikom ovaj karakteristični napitak nadilazi prehrambeni značaj. Ne zna se točno otkad je dio istarske tradicije, no supa je prisutna u sjećanjima barem četiriju naraštaja. 

Ona je jelo, ali i piće. No nije juha, kako mnogi pogrešno misle. Naziv je dobila od glagola supati. Što znači namakati kruh u juhu ili piće. 

- Glavni sastojci za Istarsku supu su crno vino teran, maslinovo ulje, šećer i krupni papar te na kraju se doda prepečeni domaći kruh. Za izradu supe da bi bila tradicionalna tako nam moraju biti tradicionalne namirnice, kazao je Tihomir Horvat, profesor kuharstva. 

Hrana za dušu i tilo, kako joj u Istri tepaju. Simbol je druženja uz ognjište. Po tradiciji, nakon spravljanja supe, bukaleta kruži od ruke do ruke, a okupljeni iz nje otpiju gutljaj vina pa žlicom pojedu natopljeni kruh. Od 2014. godine supa ima i svoj festival u Rovinjskom selu, otuda je i krenula inicijativa da ovo jelo postane nematerijalno kulturno dobro.  

- Vrlo smo zadovoljni i ponosni na to, Istarska supa, odnosno umijeće, sigurno to i zaslužuje jer Istarska supa nije samo recept, to je dio naslijeđa, dio tradicije, dio enogastronomije naše regije i samim tim zaslužuje s ponosom biti upisana u registar, naglasio je Kristijan Damijanić, predsjednik udruge Agrorovinj. 

- Mislim da je gastronomska scena Istarske županije jako šarolika, dugi niz godina i kroz školu i kroz sustav obrazovanja pokušavamo prenositi one vrijednosti gastronomije na našu djecu tako da se ova tradicija nikada ne zaboravi, istaknuo je Emil Nimčević, gradonačelnik Rovinja. 

Nema straha od zaborava, jer istarska supa na meniju je brojnih konoba i agroturističkih gospodarstava u Istri. Neizostavna je kod proslava i okupljanja. Kuša se na vjenčanjima i rođendanima, ali i tijekom proslave vjerskih blagdana.