Pulsko podzemlje postalo turistička atrakcija
U podzemlju Pule postoji mreža tunela čija je izgradnja počela još u vrijeme Prvog svjetskog rata. Služili su za sklanjanje ljudi od zračnih napada, a tunele ima gotovo svaki brežuljak u gradskoj jezgri. Danas je dio podzemlja uređen i prava je turistička atrakcija.
Pomalo mistično pulsko podzemlje svjedoči o burnoj prošlosti najvećeg istarskog grada. Ovdje su galerije i prolazi, ali i spremišta za streljivo te komunikacijski hodnici. Ispod Kaštela, gdje je danas smješten Povijesni i pomorski muzej Istre, dva su tunelska skloništa.
- Riječ je o četiri kraka tunela koji iz četiri smjera vode iz podnožja središnjeg gradskog brežuljka te se spajaju u jednom prostranijem središnjem prostoru, naveo je ravnatelj Povijesnog i pomorskog muzeja Istre Gracijano Kešac.
Tuneli ispod Kaštela detaljno su isplanirani u doba vladavine Austrije, zatim i Italije. Cijele godine temperatura je između 14 i 18 stupnjeva. Obnova je završena prije pet godina, sanirani su podovi i rasvjeta, a uređen je i prostor za izložbe.
- Zanima me povijest, ponajprije razdoblje Austro-Ugarske, jer sam Austrijanac i svake godine dolazim u Hrvatsku, najčešće ljeti. O pulskim tunelima čitao sam na internetu, ali i u povijesnim knjigama, pojašnjava Marcus.
- O Puli sam čitala na internetu, na putničkim blogovima, a pronašla sam i članke o podzemlju. Mislim da ima dovoljno informacija jer sam sve lako pronašla, rekla je Jessie iz Australije.
- Sami tuneli imaju specifičnu atmosferu i uvjete - izostanak dnevnog svjetla, vanjskih zvukova, kiše, vjetra, vreve i ljetnih vrućina, što ovim prostorima daje poseban doživljaj, objašnjava arhitektica i autorica projekta obnove Breda Bizjak.
Pula je najpoznatija po antičkoj baštini, no i novije naslijeđe itekako je vrijedno pozornosti.
- Vidjet ćemo da su diljem Pule, osobito na širem arealu grada, na neki način razasuti izuzetno vrijedni spomenici kulture. To je zaista kapital koji Pula posjeduje, to je neprocjenjivo bogatstvo, rekao je arheolog i stručnjak za baštinu UNESCO-a Sanjin Mihelić.
Pamtljiv naziv Zerostrasse vješto je osmišljen prije desetak godina.
- Mislim da je inicijativa bila upravo moja jer sam htio na neki način odati počast Austro-Ugarskoj Monarhiji, koja je zapravo podigla grad iz mrtvih. Imamo dvojezičan grad i natpise "vie" posvuda, a nemamo nijedan "strasse".
"Nulta ulica" otvorena je za posjetitelje cijelu godinu, a njezinih 400 metara hodnika nudi mir i odmak od užurbane svakodnevice.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!